Ta dva zdanja od velike važnosti za Katoličku crkvu u hrvatskom narodu, a posebno za zagrebačku metropoliju, blagoslovio je 8. lipnja 1929. tadašnji zagrebački nadbiskup Antun Bauer prilikom proslave svojega zlatnog svećenićkog jubileja uz asistenciju suutemeljitelja, đakovačkog i srijemskog biskupa Antuna Akšamovića.
Prvi rektor sjemeništa bio je kanonik i sveučilišni profesor Fran Barac. Na zahtjev zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca od 1937. sjemenište i gimnaziju vode isusovci koji će to obavljati sve do 1998. godine.
Nakon svečane akademije misno slavlje u crkvi Presvetog Srca Isusova predvodio je kardinal Bozanić uz sudjelovanje kardinala vrhbosanskog Vinka Puljića, desetak hrvatskih biskupa i oko 130 svećenika koji su pohađali sjemenište i gimnaziju.
U prigodnoj propovjedi Bozanić je naglasio važnost sjemeništa i gimnazije jer je cilj takvih škola i sjemeništa da ljudsko znanje obogaćuju vjerom koja otvara perspektivu budućnosti. Sjemenište i gimnazija utisnuli su poseban pečat u živote učenika i profesora, kazao je Bozanić dodavši da je tu posebno važna uloga Crkve, odnosno kroz nju Isusa Krista.
Govoreći o početku Godine euharistije u Katoličkoj crkvi u svijetu, koja počinje sutra Euharistijskim kongresom u Meksiku, Bozanić je rekao da je za katolike Isus Krist novo svjetlo, što je posebno važno za mlade koji traže Krista i na početku trećeg tisućljeća kršćanstva.
U spomen na obljetnicu Bozanić je darovao crkvi Presvetog Srca Isusova, koja je u sklopu gimnazije i sjemeništa, moćnik s relikvijama blaženog kardinala Alojzija Stepinca.