Sukladno Izbornom zakonu BiH načelnik općine izabran je ukoliko za njega glasuje 50 posto plus jedan glasač od ukupnog broja birača koji su sudjelovali na izborima.
To se, međutim, nije dogodilo u čak 44 od 72 općine na području Federacije BiH pa će o načelniku odlučiti glasovi malobrojnih birača koji žive u inozemstvu.
Za sudjelovanje na ovogodišnjim općinski izborima u BiH registriralo se tek 27.500 građana te zemlje koji žive u inozemstvu, što je deset puta manje od onih koji su željeli glasovati na općim izborima održanim 2002. godine.
Krajnji rok za pristizanje njihovih glasačkih listića je 9. listopada, a nakon pribrajanja počet se i zbrajanje glasova po tzv. preferencijalnom sustavu koji biračima nudi mogućnost rangiranja kandidata s izbornih lista.
Većina političkih stranaka nezadovoljna je malim odazivom birača na ovogodišnjim izborima, a takav je slučaj posebice među Hrvatima.
Predsjednik Nove hrvatske incijative (NHI) Krešimir Zubak upozorio je u utorak kako se ukupni broj hrvatskih vijećnika u svim općinskim vijećima u BiH smanjio u odnosu na prethodno razdoblje.
"U većim gradovima koji su ujedno i regionalni centri BiH kao što su Banja Luka, Tuzla, Sarajevo i Zenica nema niti jednog predstavnika hrvatskih stranaka", kazao je Zubak novinarima.
Jedina stranka koja je izrazito zadovoljna postignutim rezultatima na proteklim izborima je Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
Član Glavnog odbora SSNSD-a Nikola Špirić kazao je na konferenciji za novinstvo održanoj u Banjoj Luci kako je ova stranka dobila ukupno 118 tisuća glasova, dok je za njenog glavnog konkurenta, Srpsku demokratsku stranku (SDS), istodobno glasovalo 115 tisuća glasača ili 40 tisuća manje nego prije dvije godine.
"Ne postoji niti teorijska mogućnost da SDS nakon prebrojavanja glasova iz inozemstva bude prva politička stranka u RS", ocijenio je Špirić dodavši kako je to i najznačajaniji rezultat proteklih izbora.
U SNSD-u su međutim razočarani onim što su opisali kao "potvrđenu privrženost birača iz Federacije BiH nacionalističim strankama", odnosno Stranci demokratske akcije (SDA) i Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ).
Među neobičnim pričama koje ilustriraju zanimljiva zbivanja na političkoj pozornici u BiH je ona da Socijaldemokratska partija (SDP) sada ima zastupnike i u općinskom vijeću Gruda, rodnom mjestu Mate Bobana i pravoj političkoj utvrdi HDZ-a.
Tamo je SDP postala čak treća stranka po snazi dobivši 238 glasova od tisuću i 431 birača koji je glasovao i bit će oporba HDZ-u zajedno s Hrvatskom strankom prava (HSP).
Najbizarnijom se ipak čini priča o sadašnjem Istočnom, a ranije Srpskom Mostaru koju su u srijedu objavile banjalučke "Nezavisne novine".
U ovoj općini novi načelnik bit će stanoviti Lazo Lečić iz SDS-a, jer je dobio 100 posto biračkih glasova.
Zanimljivo je, međutim, kako je Lečić načelnikom s potporom dostojnom Albanije iz vremena Envera Hoxhe postao voljom 27 birača, jer ih je tek toliko glasovalo s popisa koji sadrži 154 imena.
Istočni Mostar zapravo je selo Zijemlje na rubovima predratne mostarske općine.
U selu nema ni mjesnog ureda, a autobusnu vezu s ostatkom svijeta imaju tek jednom tjedno. Selo ima jedino električnu energiju koju im je, kažu "doveo još drug Tito" a zahtjev mještana da se njihovo područje priključi gradu Mostaru nitko nije želio ni razmotriti.
Mještani ne mogu slušati niti jednu radijsku postaju, a gledaju samo Hrvatsku televiziju (HTV) jer je jedino njen signal ovdje vidljiv.
"Od svih TV kanala možemo gledati samo prvi program HTV-a. I sam sam umjesto hiljadu počeo govoriti tisuću. Više ne kažem advokat nego odvjetnik", kaže mještanin Lazo Račić.
Bivši "načelnik općine", također iz SDS-a, ovo selo posjetio je tek jednom tijekom četverogodišnjeg mandata.