FT/London - EU usporava tempo širenja?
Očekivanje Hrvatske da u Europsku uniju uđe u razdoblju između 2007. do 2009. moglo bi doći u pitanje zbog mogućnosti usporavanja procesa proširenja, piše britanski dnevnik Financial Times, pozivajući se na izvješće Europske komisije o Turskoj koje treba biti objavljeno u srijedu.
"Ambiciozni hod proširenja, kojim se veličina Europske unije u deset godina udvostručila, mogao bi se usporiti", navodi FT iz dugoočekivanog dokumenta Komisije.
"Novi pristup EU-a prema proširenju znači da bi predviđeni ulazak Bugarske i Rumunjske 2007. moglo biti zadnje proširenje u sljedećih pet godina. To će imati učinka na očekivanja Hrvatske, koja se želi priključiti između 2007. i 2009. godine, ali će sada vjerojatno morati čekati do razdoblja između 2011. do 2013. godine", piše Financial Times.
Britanski list doznaje da će Komisija u izvješću o Turskoj preporučiti da EU, kada odlučuje hoće li neku zemlju primiti u članstvo, stavi veći naglasak na stvarne reforme, a manje na obećanja da će se promjene provesti.
Financial Times prenosi i citat neimenovanog hrvatskog dužnosnika, koji kaže da je Hrvatska "svjesna namjere zemalja članica EU-a da razmotre prvotna načela na kojima počivaju pristupni pregovori".
Novi pristup prema proširenju pokazuje zašto će pregovori s Turskom, koji bi trebali početi sljedeće godine, vjerojatno trajati više od jednog desetljeća, primjećuje FT: "Mnogi dužnosnici priznaju da je Uniju zahvatio umor nakon dva vala proširenja, kojima je Unija povećana s 12 članova 1994. na današnjih 25", naglašava britanski dnevnik.
Southeast European Times - Barrosova će Komisija poticati gospodarske reforme
Nova Europska komisija Jose Manuela Barrosa jasno je opredijeljena za slobodno tržište što bi moglo pružiti i dodatni poticaj za gospodarske reforme u zemljama kandidatima, Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj, ali i drugim zemljama jugoistočne Europe, ocjenjuje Southeast European Times u ponedjeljak.
Barroso se nada okončati gospodarsku stagnaciju Europske unije preusmjeravajući Europe od federalizma prethodne Komisije prema slobodnom tržištu i liberalnim politikama koje za cilj imaju poticanje potrošnje i poslovanja, a to bi, ocjenjuje analitičar Southeast European Timesa, moglo dati dodatni poticaj ekonomskim reformama u zemljama kandidatima za pristup Europskoj uniji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj, a i drugim zemljama jugoistočne Europe. Ustrajavanje na jačanju konkurentnosti također ide u prilog budućim proširenjima Europske unije, dodaje se u članku.
"Barroso preuzima dužnost u vrijeme kada tri zemlje europskog jugoistoka očekuju pridruživanje EU-u u sljedećih nekoliko godina, uz još nekoliko zemlja koja kucaju na vrata. Regija nudi nova tržišta kao i radnu snagu željnu boljih mogućnosti. Nakon nekoliko kaotičnih godina početkom devedesetih Bugarska je stabilizirala svoje gospodarstvo, povećala izvoz, privatizirala velika državna poduzeća te pojačala produktivnost i konkurentnost. Hrvatska je izgradila turističku industriju koja je u procvatu i ostvarila značajan napredak u deregulaciji tržišta. Od 1997. godine Rumunjska je krenula u velike strukturalne reforme sa ciljem uklanjanja preostalih tragova centraliziranog državnog gospodarenja i preobrazbe zastarjele industrijske baze zemlje", objašnjava se u članku i dodaje kako Bugarska, Hrvatska i Rumunjska žure ispuniti minimum gospodarskih zahtjeva na vrijeme za njihov ulazak u Europsku uniju koji se očekuje 2007. godine.
Finance/Ljubljana - Biračka pljuska za premijera Ropa
Iako je jasno da je pobjednik na parlamentarnim izborima u Sloveniji Janez Janša dok je aktualni premijer Anton Rop poražena strana, ukupni je rezultat stranaka lijevog i desnog centra takav da će Janša teško sastaviti novu vladu a nije u potpunosti isključena ni mogućnost raspisivanja novih izbora, ističe u uredničkom komentaru poslovni dnevnik "Finance".
Što se tiče mogućnosti da Zmago Jelinčič i njegova Slovenska nacionalna stranka odigraju ulogu "jezičca na vagi", valja podsjetiti da je Jelinčič u svom dosadašnjem djelovanju više koristio strankama lijevog centra kao svojevrsni saveznik iz oporbenih klupa, napadajući stranke desnog centra, njihov "klerikalizam" i navodnu naklonjenost stranom kapitalu, napominje list.
Čak ni naklonjenost bivšeg predsjednika države Milana Kučana nije mogla pomoći strankama lijevog centra ni premijeru Ropu da ne izgube na izborima, ali njihov poraz ipak ne treba pripisati samo želji birača za promjenama i za odlaskom iz vlade stranke koja je 12 godina bila na vrhu, nego i nesposobnosti aktualnog premijera i njegove ekipe da privuče biračko tijelo, konstatira list.
Nakon dolaska na čelo vlade prije dvije godine Rop je "pokazivao znakove" kompetentnosti i sposobnosti ali je napravio puno pogrešaka u predizbornoj kampanji a nije se znao riješiti ni više nepopularnih ministara u svojoj vladi, tumače "Finance", dodajući da je Janša to uspješno iskoristio.
"S vremenom je postao populist i znao se ulagivati biračkom tijelu u maniri Haidera, nije znao započeti s odlučnim reformama na području zapošljavanja, poreza i zdravstva, nije se jasno opredijelio prilikom lanjskog referenduma o radnom vremenu trgovina nedjeljom, u zadnjim danima kampanje nedržavnički se blamirao u odnosima s Hrvatskom", nabraja ljubljanski list.
Iako je za mandata njegove vlade Slovenija ušla u EU i NATO, a ni makroekonomski pokazatelji nisu baš slabi, sve to nije bilo dovoljno da Rop od birača ne dobije pljusku, zaključuju "Finance".
Dnevnik/Ljubljana - Ropu se dogodio Račan
Liberalni demokrati aktualnog slovenskog premijera Antona opa jasni su gubitnici parlamentarnih izbora u Sloveniji i nakon 12-godišnje dominacije "ponovno se nalaze na početku", konstatira u ljubljanskom "Dnevniku" liberalni komentator Vlado Miheljak.
Promjena vlasti svakako ima "higijenski učinak", ističe komentator, dodajući da se slovenskom premijeru dogodilo nešto slično kao i bivšem hrvatskog premijeru Ivici Račanu i njegovu SDP-u uoči prošlih izbora u Hrvatskoj.
"Ropu se 'dogodio Račan'", zaključuje Miheljak, navodeći kao razlog izbornog rezultata u Sloveniji konfliktne odnose Slovenije i Hrvatske ali i predizbornu taktiku Janeza Janše koji je Ropa "smekšavao" sličnim temama kao aktualni hrvatski premijer Ivo Sanader svog prethodnika Račana - nacionalizmom, kritikama o nedomoljubnom ponašanju i tvrdnjama o korupciji vladajuće strukture.
I Ropove su reakcije na takve kritike bile zapravo slične Račanovima - umjesto da ustraje na svojoj politici, aktualni je slovenski premijer odgovarao napadačima njihovim jezikom, podsjeća komentator, dodajući da je stanje u Sloveniji koje Rop ostavlja Janši ipak bolje od onog koje je Račan ostavio Sanaderu.
"Ropova vlada Janši ostavlja relativno sređenu državu. To je Janšina prednost, ali istodobno i velik teret", zaključuje Miheljak u "Dnevniku".
ANSA/Rim - Fini: Hrvatskoj pomoći da prevlada svoj nacionalizam
U novoj proširenoj Europi, ujedinjenoj u različitostima, svima će biti lakše zadržati svoj identitet, bez obzira na zemlje u kojima se živi i državne granice, rekao je u subotu dopredsjednik talijanske vlade Gianfranco Fini na skupu riječkih, istarskih i dalmatinskih ezula održanom u Senigalliji, izvješćuje talijanska agencija ANSA.
"Nakon pada ideologija i berlinskog zida zahvaljujući i novim perspektivama 'Europe razlika' konačno će se moći prevladati 'tragedija, ne samo zaboravljena već i negirana', naroda primoranih napustiti 'talijansku domovinu' u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata. Ljudi koji nisu izbjegli jer su bili vezani uz fašizam, već ljudi, naglasio je Fini, koji su odlučili otići 'upravo iz ljubavi prema domovini', odnosno kako bi ostali Talijani i ne bi pali pod Titov jugoslavenski režim", rekao je Fini, prenosi ANSA.
"Međutim, po dopredsjedniku talijanske vlade koji je istaknuo razliku između nacionalizma i ljubavi prema domovini, 'treba učiniti da se u novoj Europskoj uniji, čiji će dio u budućnosti biti i Hrvatska, poštuju razlike i reciprocitet. Posebice, za talijanske manjine, stvore ustanove u kojima će se moći učiti naš jezik. To se u Hrvatskoj još ne događa'. I iz tog razloga Hrvatskoj 'treba pomoći da prevlada svoj nacionalizam'", rekao je Fini, izvješćuje ANSA.
AGI/Rim - Fini: Hrvatska se treba osloboditi nacionalizma
Europa "različitosti" konačan je kraj nacionalizma "koji ne predstavlja vrijednost, ali je vrijednost ljubav prema domovini, osjećaj pripadnosti jednoj zajednici i njezinoj povijesti", istaknuo je dopredsjednik talijanske vlade Gianfranco Fini u subotu na godišnjem skupu riječkih, istarskih i dalmatinskih ezula održanom u Senigalliji, osvrnuvši se, kako prenosi talijanska novinska agencija AGI, i na položaj manjina u Hrvatskoj.
"'U Europi ujedinjenoj u različitostima', naglasio je Fini, 'neće biti moguće vraćanje dalmatinskih zemalja Italiji, no bit će zajamčeno poštivanje identiteta, manjina kroz reciprocitet'. Reciprociteta koji sada ne postoji u Hrvatskoj, zemlji, podsjetio je Fini, koja je zatražila priključenje Europskoj uniji, no gdje još uvijek vlada nacionalizam. Fini je kritizirao pretjeranu popustljivost talijanskih vlada u vrijeme ulaska Slovenije u Europu, 'sada se to ne može ponoviti s Hrvatskom, koja se mora osloboditi nacionalizma'. 'U Europu se ne ulazi negirajući jedna realitet poput onog Talijana u tim područjima, već njegovom valorizacijom'", rekao je Fini, prenosi agencija AGI.
Corriere della Sera/Milano - Italija: 50 godina Londonskog memoranduma
Pod naslovom "Istra 1954., egzodus 40 tisuća Talijana" talijanski dnevnik Corriere della Sera od ponedjeljka piše o 50-godišnjici potpisivanja Londonskog memoranduma, sporazuma što su ga 5. listopada 1954. u Londonu potpisale Italija, SAD, Velika Britanija i Jugoslavija, kojim se bivša zona B pripojila Jugoslaviji a bivša Zona A odnosno Trst Italiji.
Do tada su to bile dvije zone zbog kojih su nastajale napete situacije između Italije i Jugoslavije pa je došlo i do tzv. tršćanske krize uz postavljanje jugoslavenske vojske na granicu prema Italiji. Londonski sporazum je utvrdio definitivnu podjelu između Italije i tadašnje Jugoslavije i na temelju tog sporazuma talijanske su snage ušle u Trst 26. listopada 1954. i zamijenile tadašnje savezničke snage odnosno Britance i Amerikance.
List piše kako je nakon toga Sporazuma iz Zone B, koja je išla do Bujštine u Istri, otišlo oko 40 tisuća Talijana i kako su sela, škole i kuće ostajale prazne. Spominju se priče pojedinih talijanskih optanata koji su na prostorima bivše Zone B ostavili i grobove na koje su se smjeli vratiti tek poslije desetak godina.
Italija za početak studenoga priprema svečanost u Trstu u povodu 50. obljetnice pripojenja Trsta Italiji, na kojoj će biti prisutan i talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi.
APA/Beč - Rujana Jeger među dobitnicima nagrade grada Beča za mlade autore
Među dobitnicima nagrade grada Beča za mlade autore na području glazbe, književnosti, primijenjene umjetnosti, arhitekture, znanosti i obrazovanja u 2004. g. našla se i hrvatska novinarka i književnica Rujana Jeger, javlja austrijska agencija APA.
Imena dobitnika objavljena su u ponedjeljak u Beču, navodi agencija, ističući da je svaki od njih nagrađen s po 4000 eura.
"Uz literani rad, Hrvatica Rujana Jeger (rođena 1968. u Zagrebu), nastanjena u Beču, objavljuje priloge u hrvatskom izdanju časopisa Elle i Cosmopolitan. Njezin prvi roman nosi naslov 'Darkroom'", napominje agencija, dodajući da je nagrada za književnost dodijeljena i spisateljici Lisi Spalt.