Pod vodstvom prof. dr. Aleksandra Durmana, koji godinama istražuje život prapovijesnih stanovnika Vučedola, arheolozi su u rujnu ove godine završili istraživanje koje je on započeo još 1987., iskopa duboka tri metra i površine 400 četvornih metara.
Ratna zbivanja u Vukovaru na jedanaest godina prekinula su arheološka istraživanja Vučedola. Arheolozi su se ponovno na Vučedol vratili 2001., 66 godina nakon prvih sustavnih istraživanja tog nalazišta, otkrivena posve slučajno, kada su na površini između trsova vinove loze pronađeni dijelovi bogato ukrašene keramike. Prva istraživanja obavio je njemački arheolog Rudolf Robert Schmidt za potrebe Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Od tada do danas Vučedol je pod stalnim "nadzorom" arheologa, osim za Domovinskog rata i okupacije vukovarskog područja. Po Durmanovim riječima, "posla će na tom nalazištu za arheologe biti još 150 godina".
"Istraženo je tek maleno područje Vučedola na kojemu su se u povijesti izmjenjivale razne kulture", kazao je Durman i dodao kako, primjerice, najniži sloj u istraženom iskopu pripada dobu oko 6200. godine prije Krista, a gornji je sloj mlađi za nekoliko tisuća godina.
U tom iskopu pronašli smo najbolje sačuvane građevine vučedolske kuture, raspoređene na četiri razine, istaknuo je Durman, podsjetivši da su na dvjema građevinama uočili čak tragove kružnih vrata koja su poput današnjih vrata bila široka 80 centimetara. Pronađeno je i nekoliko grobova s ljudskim i životinjskim ostatcima, dodao je.
"U toj istoj sondi prije dvije godine pronašli smo glavu golubice odnosno jarebice koja je ista kao i glava čuvene vučedolske golubice, jednog od najprepoznatljivijih simbola Vukovara", dodaje dr. Durman te napominje kako su arheolozi na Vučedolu zadnjih dana ovogodišnjih istraživanja otvorili novi iskop koji će se početi istraživati iduće godine.
Po njegovim riječima, život na vučedolskom području trajao je bez prekida od 6200. do 1200. prije Krista. U najdubljim slojevima sačuvani su tragovi stračevačke kulture, najstarije neolitičke kulture. "Zatim su se izmjenjivale badenska, kostolačka, vučedolska i vinkovačka kultura te razdoblje srednjeg i starijega brončanog doba nakon kojega život na lokalitetu zamire", navodi Durman.
"Vučedolska kultura bila je suvremenica staroga carstva u Egiptu, ranodinastičkog razdoblja u Sumeri i drugog sloja glasovite Troje", objašnjava Durman te posebice ističe kako je u vrijeme vučedolske kulture (3000. - 2400. prije Krista) na Vučedolu živjelo oko 2000 stanovnika, te je naselje u ono vrijeme imalo značenje današnjih svjetskih metropola Londona ili Pariza.
Potpunu novovjekovnu afirmaciju Vučedol bi trebao doživjeti ostvarenjem projekta "Vučedol, arheološko-turistički park", u kojemu bi se nalazili muzej vučedolske kulture, istraživački centar, umjetničke radionice, arheološka škola, razne obrtničke radionice i drugi sadržaji preko kojih bi se daleka vučedolska kultura približila suvremenom čovjeku.
Za nedavna posjeta arheolozima na Vučedolu ministar kulture Božo Biškupić najavio je kako će hrvatska država spomenuti projekt predložiti u natječaj za međunarodne fondove. U projekt bi se, po njegovim riječima, uključilo područje od Vukovara do Iloka, od prapovijesnog Vučedola do srednjovjekovnog dvorca Odescalchi u Iloku.
(Hina) xdraž yvkn