Delo/Ljubljana - Solana neće posredovati između Zagreba i Ljubljane?
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Javier Solana neće posredovati u sporu između Slovenije i Hrvatske, izjavila je za ljubljansko "Delo" Solanina predstavnica za novinstvo Christina Gallach.
Time je Gallach komentirala neslužbene informacije slovenskih medija da je možda upravo Solana jedan od dvojice europskih političara, spremnih ponuditi posredničke usluge u rješavanju neriješenih slovensko-hrvatskih graničnih pitanja, ističe ljubljanski list.
Solanina uloga možda ipak neće biti tako marginalna jer će Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku u utorak 5. listopada "na nekoliko sati" posjetiti Zagreb radi sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom i "vjerojatno još s nekim", spekulira "Delo".
Solanin posjet Zagrebu nije bio planiran, podsjeća list, napominjući da je Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku početkom ovog tjedna boravio u Sloveniji i odlučio se posjetiti Zagreb kako bi "između ostalog razgovarao i o slovensko-hrvatskim odnosima.
Kako navodi "Delo", Gallach je rekla da će politička poruka koju tom prilikom Solana namjerava uputiti hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu biti "potpuno jednaka onoj koju je izrekao za vrijeme nedavnog posjeta Sloveniji", to jest da bilateralne probleme treba rješavati međusobnim dijalogom.
Analizirajući hrvatske reakcije na inicijativu slovenske diplomacije o sklapanju sporazuma o izbjegavanju incidenata, ljubljanski list primjećuje da su pomalo rezervirane i za sada neslužbene - djelomice i zato što Sloveniju samo još nekoliko sati dijeli od izbora, nagađa "Delo".
Der Standard/Beč - Je li Slovencima dosta vladavine LDS-a?
Iako su se slovenski građani nakon 12-godišnje vladavine zasitili LDS-a, mnogi oporbeni političari nisu se baš pokazali previše kompetentnima, prenosi bečki Der Standard mišljenje ljubljanskog sveučilišnog profesora i političkog kolumnista Mihe Kovača.
Time Kovač aludira na neprekidne trzavice u bloku oporbene desnice ali i na najnoviji incident u pograničnom sporu s Hrvatskom, tumači bečki list, podsjećajući da je "u očito proračunatoj provokaciji skupina Slovenaca pod vodstvom šefa nacionalno-konzervativne Slovenske pučke stranke (SLS) Janez Podobnik bez dokumenata prešla granicu na njezinom spornom dijelu u Istri".
"Unutarpolitičku pozadinu tog incidenta čini činjenica da po dotadašnjim rezultatima anketa SLS nije imao više nikakvih izgleda da preskoči 4-postotni izborni prag i uđe u slovenski parlament", objašnjava list, dodajući da je navedena "akcija" trebala uzburkati nacionalne duhove i potkrijepiti prigovor oporbe da vlada ne štiti dovoljno interese zemlje.
Najnovije pak ankete pokazuju da bi incident mogao postići upravo suprotan efekt i pomoći LDS-u, dosad izjednačenom s najjačom oporbenom strankom SDS-om, da ostvari odlučujuću prednost na izborima, upozorava Der Standard.
Nakon incidenta na Plovaniji veliko je pitanje smatra li većina Slovenaca oporbene desne stranke dovoljno sposobnima da preuzmu vlast, zaključuje list, napominjući da bi šef desničarskog SNS-a Zmago Jelinčič ipak mogao izjavama da su Istra i Koruška slovenske zemlje izboriti važnu ulogu u formiranju buduće vlade jer i SDS i LDS ostavljaju otvorenom mogućnost koalicije s njegovim SNS-om.
Die Welt/Beč - Carla Del Ponte uvjerena da će Milošević biti proglašen krivim
Nakon podastrtih dokaza uopće ne sumnjam da će Slobodan Milošević na kraju biti proglašen krivim a još je prerano za prognoze o visini kazne, ističe u razgovoru za berlinski Die Welt glavna tužiteljica ICTY-ja Carla del Ponte.
"Moglo se, naravno, i kratko sročiti optužnicu i navesti u njoj samo veća kaznena djela ali ja se kao glavna tužiteljica suda UN-a za ratne zločince osjećam odgovornom za sve žrtve tog sukoba na području bivše Jugoslavije", naglašava Del Ponte, koja trenutno boravi u Berlinu povodom proslave 30. godišnjice berlinskog odjela Instituta Aspen.
Gledano iz perspektive žrtava ne bi bilo dobro da smo optužnicu ograničili samo na određene glavne točke, tvrdi glavna tužiteljica ICTY-ja, otklanjajući i primjedbu da se optužba zbog čvrstih dokaza trebala usredotočiti samo na Kosovo i da nije trebala biti proširena i na BiH i na Hrvatsku gdje je očito bilo teškoća s pronalaženjem dokaza.
"I u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj počinjeni su veliki zločini. Zašto bi to trebalo izbrisati? Prizivni sud odobrio je našu nakanu da pozovemo Miloševića na odgovornost po sve tri optužnice", naglašava Del Ponte.
Napominjući da ne može zamisliti eventualni neuspjeh suđenja, tužiteljica ICTY-ja izrazila je čvrsto uvjerenje da će Milošević na kraju biti osuđen, ističući i preventivni učinak suđenja pred ICTY-jem na buduću svjetsku politiku.
Podupirući zamisao o suđenju nekadašnjim čelnim političarima pred međunarodnim sudovima, Carla Del Ponte podsjeća da je svjedocima jako teško svjedočiti ako je suđenje upriličeno u zemlji u kojoj su zločini počinjeni.
"Različite političke snage mogu podvrgnuti svjedoke pritisku i prijetiti im. Zato je važno da svjedoci mogu svjedočiti izvan zemlje", tumači Del Ponte, ukazujući u tom kontekstu i na važnu ulogu činjenice da suci UN-ova suda potječu iz različitih država.
BBC/London - Srbija se ne uspijeva suočiti sa svojom ulogom u ratu
Otvorene kritike Carle Del Ponte upućene Beogradu radi nerješavanja slučajeva ratnih zločina naljutila je mnoge u Srbiji koja još uvijek teško prihvaća da su Srbi bili počinitelji, a ne samo žrtve u balkanskim ratovima devedesetih godina, izvješćuje BBC povodom posjeta tužiteljice Haaškog suda Beogradu.
Carla Del Ponte se u Beogradu obratila pravnim stručnjacima i aktivistima za zaštitu ljudskih prava na konferenciji "Sučeljavanje s prošlošću". "Srbija i Crna Gora nalazi se tek na početku procesa koji bi odgovorne za zločine trebao privesti pravdi", rekla je Del Ponte na konferenciji, prenosi BBC.
Vuk Drašković, ministar vanjskih poslova SCG-a, na konferenciji je uputio poruku da do pomirbe neće doći dok svi ne progovore o svojim grijesima, navodi postaja ali primjećuje kako je njegova poruka u suprotnosti s djelovanjem njegove vlastite vlade koja sudu za ratne zločine u Haagu još nije predala više osumnjičenika za ratne zločine, među kojima i Ratka Mladića za kojeg tužitelji kažu da ga štite pripadnici vojske SCG-a.
Srpska vlada kaže kako Mladića ne može naći, a "nacionalistički premijer Srbije Vojislav Koštunica" kaže kako osumnjičenicima trebaju suditi domaći sudovi, podsjeća list i napominje da je na Specijalnom sudu u Beogradu u ožujku počelo suđenje šestorici osumnjičenika za ubojstvo oko 200 civila u hrvatskom gradu Vukovaru.
"Takozvani slučaj Ovčara napreduje sporo, a najviši po činu optuženi za pokolj ionako se nalaze pred sudom u Haagu a ne u Beogradu", piše postaja i podsjeća da Beograd nije izručio četiri vojna i policijska generala od kojih trojica slobodno žive u Srbiji. BBC podsjeća i da je u srpnju Goran Hadžić osumnjičenik za ratne zločine u Hrvatskoj pobjegao neposredno nakon što je Beogradu predana zapečaćena optužnica, vjerojatno zahvaljujući upozorenju koje je došlo od nekih ljudi u srbijanskim vlastima.
Dnevnik/Novi Sad - Zahtjev za obnovu podnijelo 10.000 srpskih izbjeglica
Zahtjev za obnovu kuća u Hrvatskoj predalo je do 30. rujna oko 10.000 srpskih izbjeglica, prenosi novosadski "Dnevnik" neslužbenu procjenu Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), koja će na temelju tih podataka od hrvatske Vlade možda zatražiti produženje roka za predaju novih zahtjeva.
"Od ožujka podneseno je 6.200 zahtjeva a naše su procjene da je do jučer predano još 4.000 do 5.000 zahtjeva. To je dovoljno opravdanje za traženje produžetka roka", izjavio je zastupnik SDSS-a u hrvatskom Saboru Ratko Gajica, govoreći o rezultatima akcije hrvatske Vlade koja je okončana u četvrtak.
"Pretpostavljam da novog roka neće biti, ali ako bi se pokazalo da veliki broj ljudi nije podnio zahtjev za obnovu, možda bi se moglo razgovarati o daljnjem produženju", naveo je među ostalim Gajica.
Kako prenosi "Dnevnik", u SDSS-u su i dalje nezadovoljni rješavanjem pitanja stanarskog prava izbjeglih Srba.
Do sada je, po pisanju lista, zahtjeve za priznavanje stanarskog prava podnijelo oko tisuću građana.
"I dalje smatramo da svi koji su imali stanarsko pravo trebaju podnijeti zahtjeve", rekao je za "Dnevnik" zastupnik SDSS-a u Saboru Vojislav Stanimirović, uz napomenu da je sada riječ o stanarskom zbrinjavanju.
Podaci o broju takvih stanova u Hrvatskoj nisu ujednačeni - prema nekim procjenama ima ih oko 40.000, ali u SDSS-u kažu da ih je vjerojatno između 20.000 i 25.000., prenosi novosadski "Dnevnik".
Le Figaro/Pariz - Europa se želi zaštititi od ilegalnog useljavanja
Europska unija će danas u Den Haagu raspravljati o prijepornom talijansko-njemačkom prijedlogu da se u Sjevernoj Africi podignu logori za tražitelje azila, piše francuski "Le Figaro".
Talijansko-njemački prijedlog nije nova zamisao, napominje list. Takav je prijedlog 2003. dala i Velika Britanija koja je tada bila sučeljena s problemom izbjeglica u centru Sangatte, podsjeća list i dodaje da je London predlagao partnerima da se tražitelji azila skupe u logorima u Hrvatskoj, prije nego uđu na područje Unije.
Prijedlog koji se danas vraća pred europske ministre unutarnjih poslova ne razlikuje se puno od britanske inicijative, osim što ga ovaj put brane Njemačka i Italija i što se više ne govori o logorima u Hrvatskoj, već u Libiji i u Tunisu, ističe list.
Njemački je prijedlog u svojoj formulaciji puno pristojniji od britanskog; slušajući Otta Schillyja, utjecajnog ministra unutarnjih poslova Gerharda Schroedera, nije riječ o tomu da se ilegalni useljenici "parkiraju" pred europskim vratima, daleko od radoznalih pogleda, već da im se pruži humanitarna skrb, piše list i zaključuje da bi danas u Den Haagu buduća Europska komisija mogla iznijeti prijedlog u propisnom obliku, uz glasovanje dvadeset petorice na kraju.
APA/Beč - Sveučilište u Grazu oslobađa studente iz jugoistočne Europe plaćanja školarine
Studenti iz jugoistočne Europe bit će oslobođeni plaćanja skuplje školarine za studij na sveučilištu u Grazu pod uvjetom da nakon godine dana mogu dokazati da su odslušali najmanje četiri sata određenog predmeta tjedno u jednom semestru i uspješno ga položili, javlja austrijska agencija APA.
Studenti iz država jugoistočne Europe koji su već uplatili školarinu dobit će povrat novca sljedeće godine nakon provjere uspješnosti studija, tumači agencija, prenoseći pritom objašnjenje ureda Sveučilišta za međunarodne odnose da "ove godine nije bio moguće riješiti to pitanje na drugačiji način budući da je odluka donesena tek nedavno".
U skladu s težištem na jugoistočnu Europu, sveučilište u Grazu proširit će u zimskom semestru 2004/2005. g. popis studenata oslobođenih plaćanja školarine ponajprije na zemlje poput Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Rumunjske i Srbije i Crne Gore, najavljuje vicerektorica za međunarodne odnose Roberta Maierhofer.
Tim rješenjem Sveučilište u Grazu želi po riječima rektora Alfereda Gutschelhofera ojačati spomenutu regionalnu orijentaciju kojom se kroz regionalnu suradnju na području znanstvenih istraživanja, školstva i managementa u javnoj upravi jača i Štajerska, prenosi APA njegovo objašnjenje.
RDW/Koeln - Nova priznanja hrvatskoj kinematografiji
Čini se da hrvatska kinematografija u posljednje vrijeme polako stvara sve prepoznatljiviji međunarodni image, konstatira Deutsche Welle.
Veliki dio posla odradili su trenutno najuspješniji hrvatski režiseri Vinko Brešan i Zrinko Ogresta čiji radovi bilježe uspješne nastupe na međunarodnim festivalima ali dobro prolaze i kod stranih distributera, napominje postaja.
Zahvaljujući agilnoj producentskoj kući Interfilm, koja je zajedno s HRT-om financirala filmove, Brešanovi "Svjedoci" i Ogrestin "Tu" prikazuju se u više svjetskih kino-dvorana nego ijedan drugi noviji hrvatski film, a dobitnici većine Zlatnih arena na prošlogodišnjem pulskom filmskom festivalu redali su u proteklih godinu dana uspjehe u inozemstvu, ističe DW.
Nakon uspješnog nastupa na filmskim festivalima u Berlinu, Jeruzalemu i Karlovym Varyma, Vinko Brešan bilježi i peto međunarodno priznanje - njegov film svjedoci, adaptacija romana Jurice Pavičića "Ovce od gipsa" pobijedio je i na festivalu filmova nastalih po književnim predložcima u nizozemskom Vlissingenu, bilježi postaja.
Nagrada za životno djelo pripala je u Vlissingenu poznatom filmašu Milošu Formanu, koji je bio zadužen i za uručivanje nagrade hrvatskom režiseru Vinku Brešanu, napominjući da su mu se "Svjedoci" svidjeli, ističe DW.
Zrinko Ogresta je pak osvojio i treću međunarodnu filmsku nagradu, ravnopravno podijelivši na međunarodnom festivalu u Milanu glavnu nagradu za film "Tu" s francuskom redateljicom Danielle Arbid i njezinim filmom "Na bojištu", bilježi postaja.
U razgovoru za postaju Ogresta ističe da je festival u Milanu vrlo zanimljiv i da okuplja neke od najviđenijih filmova te je "Tu" po njegovim riječima pobijedio u "prilično žestokoj" konkurenciji 300 filmova, od kojih je samo njih šest ušlo u finale, prenosi DW.