VOA/Washington - Hrvatska je Drugi svjetski rat završila na strani antifašizma
Hrvatska će uskoro zabraniti isticanje fašističkih ali i simbola drugih totalitarnih ideologija, najavila je u razgovoru za Glas Amerike hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt.
"Zabrana je jasan znak da su određene ikonografije i ponašanja u Hrvatskoj nepoželjna i da ih se više neće tolerirati", rekla je ministrica Škare-Ožbolt, ističući kako "ovaj zakon vrlo jasno kaže da je podizanje spomenika, veličanje dužnosnika NDH ili isticanje simbola iz tog vremena koje je tragično razdoblje hrvatske prošlosti u suprotnosti s interesima RH".
"Hrvatska je Drugi svjetski rat završila na strani antifašizma i jednom mora vrlo jasno pokazati što misli o takvim provokacijama", ističe hrvatska ministrica pravosuđa.
U osvrtu na ocjenu političkih analitičara da je vrlo važno ali i ironično da taj zakon donosi baš HDZ, ministrica podsjeća da aktualna vlada u Zagrebu "nije do kraja HDZ-ova vlada. Doista, u vladi je, barem što se tiče DC-a i HDZ-a, nova generacija političara koja se ne osvrće ni na kakva tiha provlačenja nego vrlo oštro i jasno daje do znanja kakva su njena opredjeljenja", navodi VOA njezine riječi.
Iako je zakonsko rješenje ekstenzivno, pa bi kažnjavanje veličanje simbola ustaštva, nacizma ili komunizma moglo ovisiti o svjetonazoru pojedinog suca, ministrica Škare-Ožbolt ističe da rješenja koja zakon nudi ne dovode u pitanje antifašistički pokret koji su u Hrvatskoj vodile komunističke vođe, prenosi postaja.
"Ljudi često postavljaju pitanje hoće li se rušiti spomenici i skidati zvijezde. neće. Jer treba reći da je Hrvatska bila opredijeljena i da je najveći, najjači antifašistički pokret bio upravo u Hrvatskoj", naglašava Škare-Ožbolt u razgovoru za VOA-u.
Delo/Ljubljana - Solana se nije želio sastati s Podobnikom
Europski povjerenik za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana nije se prilikom posjeta Sloveniji u ponedjeljak i utorak želio sastati s predsjednikom Slovenske pučke stranke (SLS) Janezom Podobnikom, pa je Podobnik pismo u kojemu je izložio svoje viđenje incidenta kod Plovanije i snimke za koje tvrdi da dokazuju da je hrvatska pogranična policija protiv njega djelovala, a da za to nije pružio povoda, Solani predao posredno.
Kako u četvrtak navodi ljubljansko "Delo", Podobnik tvrdi da mu susret sa Solanom nije omogućilo slovensko ministarstvo vanjskih poslova iako je za to bilo vremena, makar, kako kaže, "za kraći susret prilikom Solanina odlaska na aerodrom".
Ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl rekao je za isti list da Podobnikove kritike ministarstva nisu opravdane. Po riječima Vajgla, Podobnikova želja da se sa Solanom susretne bila je iznesena europskom povjereniku, ali se Solana "nije odlučio za susret". Nakon toga, tvrde u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova, Podobnik se odlučio za "spektakularan i nepotreban potez" - pismo i snimke uhićenja predao je nizozemskom veleposlanstvu u Ljubljani. Slovenski diplomati ističu da je službena Ljubljana izvijestila Solanu o incidentu, te da on raspolaže i slikama koje je htio dati Podobnik.
"Ja sam taj materijal htio dati osobno. Smatrao sam da u tome da se susretnem s njim kao zastupnik i da mu pojasnim neke okolnosti događanja, u prvom redu to da je do grubosti došlo bez povoda, nema ništa pogrešno", rekao je Podobnik za "Delo".
Reuters/London - Članstvo je magnet kojim EU pozitivno preoblikuje susjedstvo
"Nije baš bilo zapisano u zvijezdama da će raspad Sovjetskog Saveza proći tako glatko u Europi, uz iznimku Jugoslavije", upozorava povjerenik EU-a za vanjsku politiku na odlasku Chris Patten u razgovoru za agenciju Reuters.
Europska unija je jako zaslužna za mirnu tranziciju postkomunističkih zemalja srednje i istočne Europe u stabilne i tržišno orijentirane pravne države, naglašava Patten, skrećući pozornost na Tursku kao još jedan primjer kako EU svojim magnetnim utjecajem pozitivno preoblikuje susjedstvo.
"Što je potaknulo povijesnu promjenu u Turskoj? Upravo izgledi za ulazak u članstvo Europske unije", ističe povjerenik EU-a za vanjsku politiku u razgovoru za Reuters.
Čak je i na Balkanu nakon ratova koji su u dva navrata zahtijevali NATO-vu vojnu intervenciju pod vodstvom SAD-a europska mrkva u vidu perspektive članstva u EU-u potaknula upravo dramatičan pomak nabolje, ističe Patten. "Iako situacija još nije savršena, masovno je ubijanje prestalo", dodaje povjerenik EU-a za vanjsku politiku u razgovoru za agenciju.
Jedno od Pattenovih najvećih postignuća u Bruxellesu jest njegova suradnja s Visokim povjerenikom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom usprkos prognozama o žestokoj borbi za teren, napominje agencija, prenoseći mišljenja dobrih poznavatelja prilika u Bruxellesu da je sukob izbjegnut uglavnom zahvaljujući Pattenovu manjku otvorene političke ambicije i izuzetnim manirima.
Što se pak tiče konačnih granica Europske unije, povjerenik za vanjsku politiku na odlasku nije se želio upuštati ni u kakve spekulacije: "Bio bih iznenađen kada bi ta priča završila s Turskom", dodaje on u razgovoru za Reuters.
RDW/Koeln - EU otvara Hrvatskoj nove programe predpristupne pomoći
Europsko povjerenstvo reformiralo je postojeće instrumente financiranja zemalja kandidata i potencijalnih kandidata na njihovom putu u punopravno članstvo te će za Hrvatsku uz postojeći CARDS biti uvedena tri nova predpristupna programa, bilježi Deutsche Welle.
Hrvatska će tako ubuduće moći koristiti četiri programa - CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD, naglašava postaja, dodajući da će financijska pomoć koju će Hrvatska moći koristiti kroz posljednja tri navedena programa iznositi 280 milijuna eura u dvogodišnjem razdoblju 2005. i 2006. g.
Budući da dosadašnji programi ne odgovaraju zahtjevima i izazovima vremena i trenutnom stanju, otvoreni su novi instrumenti, ističe DW, navodeći primjer instrumenta za pomoć približavanju uniji, europskog instrumenta susjedstva i partnerstva, instrumenta suradnje oko razvoja i gospodarske suradnje i instrumenta za stabilnost.
Istodobno je Europsko povjerenstvo konstatiralo da instrumente pružanja humanitarne pomoći nije poterbno mijenjati pa oni ostaju na snazi nepromijenjeni, navodi postaja.
Što se tiče instrumenata pružanja europske pomoći susjedstvu i partnerima, on se odnosi na zemlje južnog i istočnog Sredozemlja, te na Ukrajinu, Moldovu, Bjelorusiju i južni Kavkaz i istodobno zamjenjuje programe MEDA i djelomično program TACIS, objašnja DW, prenoseći pritom i napomenu Bruxellesa da se time jača strateško partnerstvo između EU-a i Rusije.
Novim instrumentom za stabilnost Europsko povjerenstvo namjerava odgovoriti na izazove u krizama i nestabilnim trećim zemljama, primjerice na području nuklearne sigurnosti, prenosi postaja, navodeći u tom kontekstu i zabranu širenja i borbu protiv ilegalne trgovine, organiziranog kriminala i terorizma.
Il Piccolo/Trst - Početak primjene ribolovno-ekološkog pojasa
Od 3. listopada na Jadranu počinje primjena hrvatske zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa, najavljuje tršćanski Il Piccolo i napominje kako se "zahvaljujući pritiscima koje su zajednički činili Rim i Ljubljana" za ribare iz zemalja članica Europske unije, dakle i talijanske i slovenske, time neće ništa promijeniti.
"Novi režim doista nije velika stvar jer će se odnositi samo na Srbiju i Crnu Goru", piše list i napominje kako je poznato da se kompromis koji je glede oprimjene zaštičenog ekološko-ribolovnog pojasa prihvatila hrvatska vlada desnog centra ni najmanje ne sviđa hrvatskim ribarima koji bi htjeli da se zaštićeni pojas primjeni i na države Europske unije.
"No Zagreb zna da je put prema euroatlantskim integracijama popločan i odricanjima i gorkim zalogajima. U suprotnom bi vrata Europe bila vječito zatvorena", zaključuje list.
Glas Srpske/Banja Luka - Hrvatski političari žele promijeniti ustroj BiH
Hrvatski političari godinama javno zagovaraju promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine i ukidanje Republike Srpske, naglašava službeni dnevnik RS-a, banjalučki "Glas Srpske".
Kao argument za navedenu tezu list navodi činjenicu da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić za nedavna boravka u Zagrebu dobio potporu od hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića za promjenu Ustava BiH, odnosno ukidanje Republike Srpske.
"Glas Srpske" podsjeća da se hrvatski predsjednik počeo zalagati za kantonizaciju BiH u ožujku 2000. godine kada je u njegovim razgovorima s tadašnjim hrvatskim premijerom Ivicom Račanom i predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem konstatirano da "kantonizacija BiH nije suprotna Daytonu, već je u duhu provedbe mirovnog sporazuma", čime je podržana ideja Hrvatskog narodnog vijeća BiH da se cijela BiH kantonizira, dodaje list.
"Bez obzira na težnje hrvatskih političara - od Ivice Račana preko Dražena Budiše do Stjepana Mesića i Andrije Hebranga - Ustav BiH ne može se mijenjati, niti se Republika Srpska može ukinuti bez suglasnosti srpskog naroda, kojem nije ni na kraj pameti da se odrekne točke vlastitog opstanka u BiH", zaključuje "Glas Srpske".
APA/Beč - BiH ne treba podupirati okupacijski režim u Iraku
Bosna i Hercegovina ne bi trebala sudjelovati u misiji u Iraku koja služi nastavku okupacijskog režima, kritizira u razgovoru za austrijsku agenciju APA bivši bh. premijer Haris Silajdžić odluku Predsjedništva BiH o slanju u Irak bh. vojnika radi potpore koalicijskim snagama pod vodstvom SAD-a.
Iz istog razloga valja odbiti i najavu tročlanog bh. predsjedništva o slanju u Bagdad stručnjaka za razminiranje, ističe Silajdžić: "Stvar je u principu - zato i nije bitno šaljemo li jednog vojnika ili njih 20", tumači on za APA-u, dodajući da je spomenuta odluka "kao takva pogrešna".
U razgovoru za austrijsku agenciju Silajdžić je izvješća o islamističkim teroristima u BiH proglasio "grubo pretjeranima". Humanitarne organizacije iz arapskih država odigrale su, doduše, određenu ulogu u BiH, pri čemu njihove djelatnosti nisu bile uvijek jasne, priznaje on.
Ipak, Silajdžić brani odluku o prihvaćanju angažmana islamskih boraca, nazvanih "mudžahedinima", u ratu u BiH "kao jedinu mogućnost da se u uvjetima genocida osigura opstanak Bosne i bosanskog stanovništva", prenosi APA.
Cilj članaka o opasnosti islamističkog teriroima, koji se pojavljuju ponajprije u Srbiji i u Hrvatskoj, jest omesti Bosnu na njezinu putu u EU i stigmatizirati tradicionalno umjereni bosanski islam, naglašava Silajdžić za APA-u, tvrdeći da je stanje u Bosni "sigurnije nego u većini drugih europskih velegradova".
APA/Beč - Habsburzi uzvitlali prašinu u austrijskoj javnosti
Predsjednik austrijskog parlamenta Andreas Khol otklonio je kritike austrijske javnost na račun svog sudjelovanja na svečanosti beatifikacije posljednjeg habsburškog vladara Karla I. u Vatikanu, podsjećajući da će u njoj sudjelovati i visoki državni predstavnici Slovačke, Mađarske i Hrvatske, navodi austrijska agencija APA.
"Mađarsku će predstavljati predsjednica mađarskog parlamenta Katalin Szili a Hrvatsku premijer Ivo Sanader", ističe Khol u razgovoru za austrijsku agenciju, upozoravajući da "u tim zemljama nije došlo ni do kakve rasprave o njihovu sudjelovanju u svečanosti beatifikacije".
"Unutarnja je stvar katoličke crkve koga će proglašavati blaženim. Ne želim ocjenjivati beatifikaciju ali ne shvaćam otvorenu ili prikrivenu kritiku na račun bivše vladajuće obitelji Habsburg", napominje predsjednik Gornjeg doma austrijskog parlamenta za APA-u.
Na misi na Trgu svetog Petra u Rimu u nedjelju 3. listopada sudjelovat će - uz papu Ivana Pavla II - i bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborg i biskup Graza Egon Kapellari te brojni biskupi iz cijele Europe, uključujući i mađarskog nadbiskupa kardinala Petera Erdoea i podpredsjednika češke biskupske konferencije Dominika Duke, najavljuje APA.