"Prihvaćamo sporazum o priznanju krivnje i proglašavamo Miroslava Prcu krivim za kaznena djela produženog nesavjesnog rada u službi i za zloporabu službenog položaja i ovlasti", kazao je predsjedatelj sudbenog vijeća Britanac Michael Simmons.
Ova djela sanskcionirana su odredbama Kaznenog zakona Federacije BiH, a Prce je bio dužnosnik u vrijeme kada su ona počinjena.
Nagodba koja je postignuta omogućena je pak Zakonom o kaznenom postuku BiH koji predstavlja kombinaciju anglosaksonskog i kontinentalnog prava i koji je ovaj institut kao novinu u bosanskohercegovačko pravosuđe uveo tek ove godine.
Sudbeno vijeće osudilo je Prcu na godinu i šest mjeseci zatvora po prvoj točki optužnice koju je priznao a za drugu mu je izreklo kaznu od četiri godine zatvora što je onda pretočeno u jedinstvenu presudu od pet godina zatvorske kazne.
Federalnim kaznenim zakonom za ova djela predviđena je maksimalna kazna od petnaest godina zatvora.
Sudac Simmons je izjavio da će u zatvorsku kaznu koja je odmah postala pravomoćna jer su se i tužba i obrana odrekli prava na žalbu, biti uračunato i vrijeme što ga je Prce proveo u pritvoru.
On je 23. siječnja uhićen u Mostaru zajedno s prvooptuženim Antom Jelavićem i Miroslavom Rupčićem.
Sva trojica su u zatvoru Kula kod Sarajeva a dio nagodbe s tužiteljstvom podrazumijeva da Prce tamo nastavi izdržavati kaznu.
Sudac Simmons kazao je kako je kazna izrečena Prci "donekle niža" od one koju je sudbeno vijeće prvobitno imalo na umu "posebice imajući u vidu nanesenu štetu i prirodu kaznenog djela".
"Odluka koju smo donijeli temelji se i na pokazanoj volji Miroslava Prce da pomogne tužiteljstvu pružanjem dokaza protiv nekadašnjih suoptuženih", izjavio je britanski sudac tijekom čitanja presude.
Prce je međutim odmah reagirao na to povicima da "to nije točno".
On je od odvjetnika zatražio da intervenira što je njegov zastupnik Žarko Bulić i učinio ustvrdivši kako Prce nije preuzeo nikakvu obvezu pomaganja tužitelju u nastavku izdvojenog procesa koji će se voditi protiv Jelavića, Rupčića, Ivice Karlovića i fra Ivana Ševe.
Zatraživši riječ i Prce je izjavio kako s njegove strane "nije bilo nikakvih optužbi na račun drugih optuženih".
"Tražim da se to unese u pismenu presudu. Za mene je to jako važno", kazao je Prce.
I tužitelj McNair potvrdio je kako nema dogovora o tome da bi Prce u nastavku suđenja za pronevjere povezane s poslovanjem "Hercegovačke banke" mogao biti svjedokom optužbe.
"Tekstom sporazuma on (Prce) postaje obvezan svjedok no iz perspektive Miroslava Prce ne može se kazati kako je on ponudio svjedočenje protiv drugih optuženih", izjavio je kanadski tužitelj.
Odvjetnik Bulić novinarima je objasnio da je Prce odbio prijedlog tužiteljstva da se pojavi u ulozi svjedoka optužbe no ne može izbjeći svjedočiti ukoliko bi to od njega zatražio Sud.
"Ta obveza ista je za svakog građanina BiH", kazao je Bulić.
Nastavak suđenja četvorici bosanskohercegovačkih Hrvata optuženih za zloporabu financijske pomoći zakazan je za 14. listopada kada će tužba podnijeti uvodnu riječ.
Prvi svjedok optužbe na Sudu BiH trebao bi se pojaviti 18. listopada a tužitelj NcNair nije otkrio njegov identitet kazavši samo kako je riječ o osobi koja se nalazi u Finskoj.
U nastavku suđenja, Antu Jelavića zastupat će mostarski odvjetnik Dragan Barbarić.
Takvu odluku Jelavić je donio nakon što je sporazumo od njegove obrane odustao odvjetnički tim što ga je predvodio Josip Muselimović koji je branio i fra Ivana Ševu.
U nastavku Ševu će zastupati odvjetnik Zdravko Rajić iz Mostara dok su Rupčić i Karlović kao branitelja zadržali Marka Martinovića.
Jelavić je nastavak suđenja u četvrtak ponovno iskoristio da bi upozorio Sud da su mu ugrožena temeljna ljudska prava i slobode ilustrirajući to činjenicom da mu nije dopušteno izabrati odvjetnika iz, primjerice, Hrvatske dok mu mogu suditi tužitelji i suci koji su strani državljani.
Sudac Simmons tu primjedbu nije uvažio konstatirajući da je zakonima BiH definirano da branitelji optuženih pred domaćim sudovima mogu biti samo odvjetnici koji su građani te zemlje.
Na navode o protuustavnom i nezakonitom imenovanju inozemnih sudaca u Sud BiH nije se ni osvrnuo s obzirom da su takve pritužbe ranije odbačene.
Josip Muselimović koji se u četvrtak na Sudu BiH pojavio u ulozi "koordinatora Jelavićeve obrane" ponovio je zahtjev da se njegova, sada već bivšeg, klijenta pusti na privremenu slobodu.
On je novinarima izjavio da je obrana spremna ponuditi Sudu jamčevinu za Jelavića od 250 tisuća konvertibilnih maraka (oko 125 tisuća eura), hipoteku na njegovu cjelokupnu imovinu te dati Sudu njegovu putnu ispravu.
Predsjedatelj sudbenog vijeća kazao je kako će odluka o ovom prijedlogu biti donesena kada stigne u Sud u pismenom obliku.