Izjavili su to danas na konferenciji za novinare nakon zajedničkog sastanka ministarstva i Koordinacije udruga iz Domovinskog rata, HVIDRA-e i Zajednice udruga udovica general Đuro Dečak i potpredsjednica Vlade i ministrica Jadranka Kosor.
Dečak je rekao da ne bi trebalo biti više od 13.500 ljudi na koje će se odnositi zakon, a ne, kako se to spominje u neodgovornom tisku na oko 600.000 i više.
Nacrt prijedloga zakona danas će razmatrati uži Vladin kabinet, a sutra Vlada i očekujem da će ga Vlada prihvatiti i uputiti u saborsku proceduru te da će nakon drugog čitanja dobiti potporu svih zastupnika, rekla je Jadranka Kosor.
Zakon će se početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine i mora biti u potpunosti provediv te u skladu s mogućnostima države u ovom trenutku, rekla je dodajući da su projekcije rađene i za iduće tri godine. "To mora biti zakon koji će biti na snazi i nakon svih sljedećih izbora kako bi konačno hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji znali koja su to prava koja im pripadaju, koja se neće mijenjati i ovisiti o političkoj volji bilo koga", rekla je Kosor. Zakon mora popraviti neke nepravde i ispraviti neke nelogičnosti iz postojećeg zakona iz 2001., ali i iz 1997., istaknula je Kosor i dodala da je u novi zakon ugrađeno 143 amandmana koja su bila podnesena na zakon iz 2001. koji je sada na snazi.
Izražavajući zadovoljstvo postizanjem visokog stupnja suglasnosti na nacrt zakona, koji vraća oduzeta prava, te ne skrbi samo o stradalnicima, već po prvi puta i za sve hrvatske branitelje (uvodi se tzv. starosna mirovina, odnosno materijalna zaštita svih sudionika Domovinskog rata), Dečak je rekao da i dalje ostaju otvorena pitanja, za koja smatraju da ih treba ugraditi u zakon.
Iako to stoji u preambuli Ustava, mi ne možemo prihvatiti da se Domovinski rat tretira u razdoblju od 1991. do 1995., jer to ne odgovara povijesnim činjenicama, odnosno pripremama za obranu Hrvatske i svih koji su prvi stali u njenu obranu, rekao je Dečak.
Naveo je da su nakon 31. prosinca 1995. do 15. siječnja 1998. (mirne reintegracije) hrvatske oružane snage imale smrtno stradalih i ranjenih ljudi.
Kosor je na to rekla da je u Ustavu razdoblje Domovinskog rata od 1991. do 1995., ali da su angažirani stručnjaci Ustavnoga prava da to razriješe te da će ona zastupati njihovo stajalište.
Kosor je naglasila da novi zakon između ostalog uvodi novinu da dodatak na mirovinu postaje sastavni dio mirovine. Uvodi se i institut najniže mirovine - 45 posto od prosječne neto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj (1.773 kune) u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, rekla je Kosor te najavila da će oko toga još biti rasprave da se vidi može li taj postotak biti i veći.
Dečak se založio da se umjesto fiksne kvote, otvorenom ostavi mogućnost u odnosu na platežne mogućnosti države.
Novi zakon u krug smrtno stradalih širi se i na pripadnike vatrogasnih postrojbi i na druge osobe koje su po nalogu tijela državne vlasti stradale u obrani suvereniteta Hrvatske.
Osnovica za utvrđivanje prava na obiteljsku invalidninu članova obitelji povećava se s 40 na 50 posto od osnovice, obiteljska invalidnina povećava se sa 15 na 25 posto od osnovice, djeca poginulih branitelja koja ostaju i bez drugog roditelja imaju pravo na mirovinu i godinu dana nakon završetka redovnog školovanja. Dječji doplatak uvodi se za djecu smrtno stradalog i zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja u najvećem iznosu. Ne zastarijevaju prava po osnovi smrti hrvatskog branitelja koji će počinio samoubojstvo (dosad je rok bio pet godina).