FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI PREGLED, UTORAK, 28. 09. 2004.

ZAGREB, 28. rujna 2004.(Hina) -
ZAGREB, 28. rujna 2004.(Hina) -

Večer/Maribor - Pošast "žutila" prijeti i slovenskim medijima

U hrvatskim medijima mnogo je "žutila" i "populizma", a ta opasnost prijeti i slovenskima, konstatira mariborska "Večer" u osvrtu na medijsko praćenje nedavnog graničnog izgreda kod Plovanije i događanja u Savudrijskoj vali.

Slovenski tabloid "Žurnal", koji je nedavno počela izdavati jedna austrijska novinska kuća koja želi ući na medijsko tržište u Sloveniji objavio je u vezi s izgredom velik naslov "Hrvatska nekažnjeno oskvrnula naše more", bilježi list, napominjući da je taj naslopi odličan dokaz kako "prividno neutralna želja za povećenje naklade" može generirati "populističke sadržaje".

Takvi su naslovi karakterističniji za hrvatski tisak, tvrdi "Večer", navodeći kao razloge činjenicu da su hrvatski listovi prodani stranim vlasnicima "koje zanima samo profit" kao i slabiji socijalni položaj hrvatskih novinara u odnosu na njihove slovenske kolege.

I takva se situacija u Sloveniji sada mijenja na lošije iako se središnji slovenski tisak za sada odupire komercijalizaciji, ističe "Večer", dodajući da danas i glavne televizisjke postaje djeluju u svojim glavnim informativnim emisijama kao svojevrsni nacionalistički brevijar.

Pittsburgh Post Gazette/Pittsburgh - Obilježavanje 110. godišnjice osnivanja Hrvatske bratske zajednice

Predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader istaknuo je trajno opredjeljenje Hrvatske za demokraciju, slobodu tržišta i dobre odnose sa Sjedinjenim Državama u jučerašnjem govoru na sveučilištu Duquesne, zaključujući tako i dane u kojima se u zapadnoj Pennsylvaniji svečano obilježila 110. godišnjica osnivanja Hrvatske bratske zajednice (HBZ) čije je sjedište u Monroevilleu, piše Pittsburgh Post Gazette u utorak.

Ivo Sanader, veliki broj visokih hrvatskih dužnosnika i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, posjetili su Pittsburgh kako bi se zahvalili Hrvatskoj bratskoj zajednici na njenoj potpori Hrvatskoj i hrvatskim useljenicima, piše list i navodi kako u Pennsylvaniji živi 50.000 Amerikanaca hrvatskog porijekla te da HBZ u Sjevernoj Americi ima oko 80.000 članova.

Hrvatska je neovisnost ostvarila 1991. godine, "a demokraciju još kasnije", nastavlja list i dodaje kako je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji je umro 1999. godine, bio vladar "u stilu jugoslavenskih komunističkih diktatora".

"Sanader, koji je prošle godine izabran za predsjednika vlade, član je stranke koju je osnovao Tuđman ali mu OESS priznaje zasluge što je tu stranku očistio od krajnjih desničara koje se povezuje s korupcijom i ratnim zločinima", piše list te dodaje kako je "Hrvatska kandidat za članstvo i u NATO-u i Europskoj uniji te bi mogla postati članica obje organizacije do 2007. godine, a kako bi ispunila uvjete za to Hrvatska preustrojava svoje oružane snage i mijenja svoje gospodarstvo nekada vođeno u sovjetskom stilu u gospodarstvo slobodnog tržišta".

Rektor sveučilišta Duquesne Charles Dougherty Sanaderu je predao priznanje za njegov rad na promicanju demokracije i boljih odnosa SAD-a i Hrvatske, navodi se između ostaloga u članku.

Il Piccolo/Trst - Zagreb zaustavlja prodaju nekretnina strancima

Hrvatska je vlada iznijela inicijativu da se od Europske unije u okviru pregovora o pridruživanju zatraži djelomična ili trajna zabrana prodaje hrvatskih nekretnina strancima, piše tršćanski Il Piccolo u rubrici posvećenoj događanjima na području Istre, Primorja i Kvarnera tumačeći kako je ta inicijativa pokrenuta sa ciljem da se na tržište nekretnina u Hrvatskoj ne pušta strance.

Hrvatska vlada idealnim drži rješenje poput onog primijenjenog u slučaju Malte kojoj je EU dopustio da na dugi rok odgodi otvaranje tržišta nekretnina stranicima, piše list. U Hrvatskoj je prisutan strah je da će kroz koju godinu, posebice duž jadranske obale, stranci kupiti veliki broj kuća i građevinskih zemljišta, objašnjava list i dodaje da se lako mogu zamisliti posljedice takvog razvoja stanja po Hrvate čiji životni standard ne omogućuje masovna ulaganja u nekretnine.

U Hrvatskoj je kupnja nekretnina dopuštena državljanima onih zemlja s kojima je Hrvatska potpisala ugovor o reciprocitetu u tom pitanju, dok pravo na kupnju nemaju primjerice Slovenci, Srbi i Crnogorci te Talijani koji, međutim, mogu kupiti nekretninu kroz jednu mukotrpnu proceduru koja predviđa osnivanje pravnog subjekta u Hrvatskoj koji nekretnine ima pravo kupovati, napominje list.

RFE/Prag - Katolička crkva u Hrvatskoj ima svjetonazorni monopol u obrazovanju

Katolička crkva ima u Hrvatskoj de facto povlašteni položaj iako on zakonski nije utvrđen, ocjenjuje u razgovoru za Radio Slobodnu Europu sveučilišni profesor iz Splita Srđan Vrcan, koji se bavi sociologijom religije.

Katolička crkva ima povlašteni položaj u odnosu na sva druga udruženja i organizacije u okviru civilnog društva ali i u odnosu na političke stranke i sindikate "jer se država miješa u način organiziranja političkih stranaka i sindikata ali ne i u način organiziranja vjerskih zajednica", konstatira splitski sociolog.

Crkva ima u Hrvatskoj svjetonazorni monopol na području obrazovanja i gotovo faktički monopol u programima državne televizije, ističe Vrcan, dodajući da "nema nijednog svjetonazornog faktora u Hrvatskoj koji bi imao onakva prava na televiziji kakva ima Katolička crkva", prenosi RFE njegove riječi.

Što se tiče teza da je u većini država izniklih na području bivše Jugoslavije crkva zauzela nekadašnje mjesto komunističke partije, profesor Vrcan upozorava da se "takvo mišljenje može prihvatiti samo uvjetno jer Katolička crkva u Hrvatskoj nije faktor vlasti a komunistička je partija bila utjelovljenje vlasti".

"Ono što možda stoji jest da se građani dijele na one koji važe za normalne i dobre i na one druge koji se smatraju građanima s nedostatkom a razlika je u tome što se prvi deklariraju kao vjernici i kao katolici a ovi drugi ne", upozorava splitski sociolog u razgovoru za RFE.

Današnja država miješa se u pitanja poput onog kakve će koncepcije života građani prihvaćati života građana, "i to prije svega sa stajališta zaštite ili promocije takozvane nacionalne kulture i nacionalnog identiteta i na toj podlozi religija dobija povlašteni položaj, tumači profesor Vrcan.

Konstatirajući da je Katolička crkva u Hrvatskoj i faktor političkog života, on napominje da je to "bilo vidljivije u doba nadbiskupa Kuharića i predsjednika Tuđmana, kada je njihova suradnja imala oblike klasičnog odnosa trona i oltara, a to znači da je Katolička crkva u Hrvatskoj djelovala poput institucije koja daje legitimitet politici".

Kada je riječ o odnosu Crkve prema strankama, profesor Vrcan ističe HDZ bila stranka koja je mogla računati na javnu potporu crkvene hijerarhije. "Ne na potporu vjernika u cijelosti, već crkvene hijerarhije", konstatira splitski sociolog u razgovoru za RFE.

"Drugi tip potpore Katoličke crkve išao je prema političkoj desnici bez obzira na njezine varijante, a treći i najčešći oblik potpore bio je da crkva zauzima stajališta za koga ne treba glasati", tumači splitski sociolog.

Oblikuju se novi odnosi između države, politike, crkve i religije u kontekstu dominantne uloge takozvane politike identiteta u kojoj crkva i religija imaju posebno mjesto, konstatira Vrcan, dodajući da "i Hrvatska kreće putem koji danas dominira u Europi".

"Katoličanstvo via facti traži da se Hrvatska u duhovnom smislu ustroji kao uistinu katolička zemlja", ističe splitski sveučilišni profesor, zaključujući da "religiju treba privilegirati - ne zato što nam ona obećava spas i nudi nam nešto na drugom svijetu, nego zbog toga što je ona ključni čimbenik nacionalne kulture i nacionalnog identiteta".

"Budući da država ne može biti neutralna prema tome, ne može biti neutralna ni prema promociji uloge crkve u okviru stvaranja nacionalne kulture i nacionalnog identiteta", upozorava profesor Srđan Vrcan u razgovoru za RFE.

Der Standard/Beč - Hrvat i Srbin zapeli u austrijskom humanitarnom labirintu

Austrijsko ministarstvo unutrašnjih poslova uskratilo je dozvolu boravka Hrvatu koji u Austriji želi njegovati bolesnog rođaka i paraliziranom Srbinu kojeg bi u Austriji trebali smjestiti i njegovati rođaci, bilježi bečki Der Standard.

"Nije moj običaj intervenirati ali u spomenuta dva slučaja ipak sam se obratio ministarstvu unutrašnjih poslova i austrijskom predsjedniku", naglašava u izjavi za bečki list predsjednik parlamentarne frakcije Zelenih u regionalnom parlamentu Gornje Austrije Gunther Truebswasser čija su se nastojanja da ishodi dozvole boravka za dvojicu muškaraca iz Hrvatske i Srbije izjalovila.

U prvom slučaju riječ je o 22-godišnjem Hrvatu koji je trebao njegovati rođaka, oboljelog od teške bolesti mišića. Brat oboljelog, koji je brinuo o njemu, smrtno je stradao u prometnoj nesreći pa je rođak, dobro, upoznat s bolešću, trebao doseliti u Austriju kako bi rasteretio bolesnikovu majku, navodi Der Standard.

Drugi slučaj vezan je za 35-godišnjeg Srbina, koji je paraliziran već 11 godina i bio je smješten u jednoj Reha-ovoj ustanovi u svojoj domovini. Prošle je godine po vlastitim tvrdnjama bio prisiljen napustiti tu instituciju te je došao u Austriju kod rođaka, koji su izrazili spremnost plaćati za njegov smještaj i skrb, prenosi list.

Austrijsko ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo je njihove zahtjeve za dozvolom boravka u Austriji, ističe Truebswasser, napominjući da ne razumije objašnjenje odbijenice, gdje se ukazuje da ne postoje humanitarni razlozi za izdavanje dozvole.

Instrument humanitarnih razloga upostavljen je radi rješavanja slučajeva poput rata u Bosni, tumači za Der Standard Johann Bezdeka, ravnatelj odjela za izdavanje dozvola boravka i potvrda o državljanstvu u austrijskom ministarstvu unutrašnjih poslova.

Slučaj rođaka koji želi njegovati oboljelog člana obitelji u Austriji jest humanitarni slučaj, "ali ne za tražitelja dozvole boravka već za treću osobu, odnosno za samog bolesnika", ističe u izjavi za bečki list Johann Bezdeka.

VOA/Washington - Završen tečaj Globe u Dicmu

U Osnovnoj školi Ante Starčević u Dicmu završen je trodnevni tečaj znanstvenog programa "Globe" za dobrobit okoliša u organizaciji hrvatskog Zavoda za školstvo, bilježi Glas Amerike.

Zamisao o pokretanju programa "Globe" rođena je prije 10 godina, na Dan planete Zemlje, u SAD-u, a 2002. g. glavni nositelj programa postala je američka agencija za istraživanje svemira NASA, podsjeća postaja.

Na tečaju u Dicmu sudjelovalo je 55 učitelja, profesora prirode, kemije, biologije i razredne nastave a nazočni su bili i aktivisti za zaštitu prirode, ističe VOA, dodajući da je programom "Globe" trenutno u Hrvatskoj obuhvaćeno više od 130 škola.

Tečaj za profesore u Dicmu obuhvatio je i terenski rad, poput istraživanja biljnog pokrova, tla i vodenih tokova u slivu Cetine te istraživanja na području meteorologije, navodi postaja.

Djelatnica Državnog hidrometeorološkog zavoda Janja Milković vodi u okviru programa tečaj meteorologije i meteoroloških mjerenja, koji bi trebao obučiti profesore i nastavnike kako da izvode pojedina mjerenja iz područja meteorologije, šumarstva, vegetacije i da to znanje prenesu djeci, bilježi VOA.

Sve škole uključene u program "Globe" trebaju biti povezane Internetom sa centrom u SAD-u i uobičajena je praksa da se nakon mjerenja podaci unose u računalo, a potom se rade grube provjere te kada se utvrdi da su podaci i logični, pohranjuju se u bazi u Americi, tumači Milković.

Ravnatelj Osnovne škole Ante Starčevića iz Dicma Boris Bošković kaže za VOA-u da su uvjeti da bi se jedna hrvatska škola uključila u program priključak na Internet, educiranost bar jednog nastavnika za Globe voditelja, a važno je i prikupiti mjernu opremu, prenosi VOA.

"Događa se da učenik oji se pet do šest godina bavi prikupljanjem Globe podataka jednostavno dosegne razinu znanstvenika. Znači, time dobiva učenik, škola koja postupno prikuplja opremu i mjesto u kojem se mjerenja izvode a razvija se i ekološka svijest", zaključuje u razgovoru za postaju ravnatelj OŠ Ante Starčevića iz Dicma.

Il Messaggero/Rim - Katamaranska veza Civitanove s Hrvatskom nije ispunila očekivanja

Gradska uprava Civitanove, u talijanskoj regiji Abruzzo, teško će dokazati isplativost katamaranske veze s Hrvatskom

uspostavljene prije pet godina s namjerom da potakne turistički razvoj grada i poveća broj posjeta turista koji borave u Hrvatskoj jer se ta veza pokazala tek uslugom za prijevoz talijanskih turista na hrvatsku obalu, piše Il Messaggero u izdanju za regiju Abruzzo.

Podaci o broju ukrcaja i iskrcaja katamaranske veze, ove je godine od srpnja do rujna zabilježeno 1007 ukrcaja i 1025 iskrcaja, ne raduju odgovorne za turizam u gradskoj upravi, piše list no dodaje kako su na brojke utjecali skup euro i tendencija Talijana, ali i stranaca, da manje putuju.

"No mimo makroekonomskih razmatranja stvarnost kaže da se katamaran za sada nije pokazao instrumentom koji bi bio u stanju povećati dolaske i turističke posjete gradu, već samo kao sredstvo za prijevoz talijanskih turista u Hrvatsku u koju su i ove godine hrlili", piše list i dodaje kako se, u tom svijetlu, "njie trebalo očekivati da će Hrvati ukazivati na nepovoljne statistike".

"A sada, nakon što je nije ispunjen cilj internacionalizacije gradskog turizma pomoću katamarana, što činiti? S tim će se problemom morati nositi povjerenik za turizam Sergio Marzetti, a s njime i djelatnici u turizmu, uzimajući u obzir projekte i raspoloživa proračunska sredstva za sljedeću godinu kao i perspektivu gospodarske krize koja neće ubrzo prestati. Pitanje je vrijedi li još ulagati u vezu s Hrvatskom, s obzirom da su do sada njene prednosti koristili hoteli i restorani jadranskih susjeda", piše list.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙