U Beogradu će se za tu dužnost, koju mnogi definiraju kao "treću po jačini" dužnost u državi (nakon predsjedničke i premijerske), s obzirom na to da u glavnom gradu živi gotovo četvrtina stanovništva Srbije, boriti Nenad Bogdanović, dosadašnji predsjednik gradske vlade i Aleksandar Vučić, visoki dužnosnik Šešeljeve SRS , koji za Bogdanovićem zaostaje tri posto glasova. Bogdanović spada u tehnokratsku struju Demokratske stranke i pokazao se - s obzirom na to što je sve posljednjih godina učinjeno u glavnom gradu - kao vrlo dobar izbor za kandidata za čelno gradsko mjesto. Mlađahni Vučić, pak, godinama je u radikalskom vrhu, a ostat će upamćen kao ministar informiranja u vladi Slobodana Miloševića, za čijeg je ministarskog mandata krajem 90-ih godina na djelu bio pravi pogrom nezavisnih medija u Srbiji, koji su prekršajno kažnjavani drakonskim kaznama zbog objavljivanja informacija koje vlastima nisu bile po volji.
Rezultati izbora za gradonačelnika Beograda, ali i za odbornike beogradskih općina i Gradske skupštine, kaže politički analitičar Vladimir Goati, pokazuju isti trend kao i nedavno održani predsjednički izbori. I na njima je razlika u prvom krugu između Borisa Tadića i radikala Tomislava Nikolića bila nekoliko postotaka, da bi u drugom krugu ipak pobijedio Tadić. Sličnu situaciju analitičari predviđaju i za drugi krug izbora za gradonačelnika Beograda.
Razlika među kandidatima za gradonačelnika Novog Sada mnogo je veća: Maja Gojković, dugogodišnja stranačka suradnica haaškog optuženika Šešelja, osvojila je u prvom krugu 41,9 posto glasova, dok je dosadašnji gradonačelnik, kandidat Demokratske stranke Branislav Pomoriški, osvojio 33,08 posto glasova.
Skupština grada Beograda u idućih će četiri godine izgledati ovako: Demokratska stranka imat će 34 odbornička mandata, Srpska radikalna stranka 27, Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice 13, Socijalistička partija Srbije haaškog optuženika Slobodana Miloševića šest, a G17 plus Miroljuba Labusa i Pokret Snaga Srbije Bogoljuba Karića po pet odborničkih mjesta. Socijaldemokratska partija Nebojše Čovića bila je vrlo blizu ulasku u gradsku vlast - nedostajalo joj je samo 55 glasova da prijeđe prag od tri posto. Prema nepotvrđenim informacijama, Tadićevi demokrati i Koštuničina DSS već su počele razgovore oko formiranja koalicije na gradskoj razini.
Kad je o novosadskoj Skupštini riječ, tamo će najviše odbornika imati Srpska radikalna stranka, koja je dobila 35 posto glasova, a potom Demokratska stranka s 25,5 posto, koalicija "Zajedno za Vojvodinu" 9,2 posto, Demokratska stranka Srbije 5,2, Socijalistička partija Srbije 3,3, Pokret snaga Srbije 3,1 i G17 Plus 3,0 posto, a u Skupštinu će ući i Savez vojvođanskih Mađara, jer za manjinske stranke ne vrijedi izborni prag od tri posto.
Kako se pretpostavljalo, na Sandžaku će u drugom krugu snage odmjeriti - zasad gotovo izjednačeni - kandidati stranaka Sulejmana Ugljanina i ministra za ljudska i manjinska prava SCG Rasima Ljajića, a Ugljaninova Lista za Sandžak i Ljajićeva Sandžačka demokratska stranka dijelit će vlast na lokalnoj razini.
Iako je kandidat za gradonačelnika Beograda Koštuničine DSS Zoran Drakulić treći po broju osvojenih glasova (15,2 posto), on je bolje prošao nego kandidat te iste stranke na predsjedničkim izborima Dragan Maršićanin. Ipak, ocjena je Vladimira Goatija da rezultati lokalnih izbora pokazuju poraz politike aktualne Vlade Srbije, s obzirom da su kandidati koji su na izborima za gradonačelnika predstavljali stranke koje čine manjinsku Vladu (osim Koštuničine DSS), ostali ispod izbornog praga od tri posto. Ili, kako kažu podaci agencije "Strateški marketing": samo tri kandidata - Bogdanović, Vučić i Drakulić - osvojili su više od 44 tisuće glasova, koliko je potpisa građana bilo potrebno prikupiti za kandidaturu za gradonačelničku trku.
Kad je riječ o podršci u drugom krugu izbora za gradonačelnika Beograda, kandidatu Demokratske stranke Srbije Nenadu Bogdanoviću podršku su već najavili Demokratska stranka Srbije, G17 Plus i Karićev Pokret Snaga Srbije.