Po presudi, Vrhovnik bi na taj iznos trebao platiti i 15 posto kamata počevši od 28. srpnja 2003. te troškove parnice. U tužbi je navedeno da je Vrhovnik, koji je u vrijeme ugovaranja poslova s Brodoremontom bio direktor brodogradilišta, znao ili morao znati da obavljeni poslovi neće biti plaćeni te da je nesavjesno i loše upravljao tvrtkom.
Po Barićevim riječima, Sud je Vrhovnika pozvao da se očituje o tužbi što on nije učinio, pa je presuda donesena na osnovi navoda iz tužbe te priložene Nagodbe o priznanju i namirenju duga iz veljače 2003. i Ugovora o priznanju i načinu podmirenja duga iz kolovoza 2003., koje je s Brodoremontom potpisao Vrhovnik.
Nagodbe i ugovore o priznanju i namirenju duga Vrhovnik je u većini, u srpnju 2003., potpisao s ukupno 355 kooperanata koji na toj osnovi potražuju oko 122 milijuna kuna, a presuda u korist Brodoremonta prva je takva presuda u korist jednog od kooperanata V. Lenca.
Nakon što je u prosincu prošle godine u brodogradilištu "Viktor Lenac" pokrenut stečaj utvrđeno je da su ukupna dugovanja te tvrtke veća od milijarde kuna, a najveći je vjerovnik država koja je, putem Ministarstva financija i Hrvatske banke za obnovu i razvoj, brodogradilište podupirala zajmovima i državnim jamstvima.
Procijenjena imovina brodogradilišta nekoliko je puta manja od ukupnog duga, pa nije izgledno da bi kooperanti svoje tražbine mogli naplatiti u sklopu stečajnog postupka.
Damir Vrhovnik u telefonskom razgovoru nije želio komentirati donesenu presudu, niti mogućnost podnošenja žalbe, kazavši da se o tome skrbi njegov odvjetnik. Dodao je da "nema šanse da taj spor izgubi."
Nije htio komentirati ni najave o mogućem osnivanju saborskog povjerenstva o davanju državnih jamstava brodogradilištu "Viktor Lenac".