Jedini cilj postojanja al-Qaide, mreže razgranate po čitavome svijetu, sveti je rat - džihad - protiv Sjedinjenih Država i njezinih saveznica. Organizacija je od 11. rujna 2001. povećala broj svojih terorističkih napada u svijetu.
"Perspektive za brzim okonačanjem terorizma koji se povezuje se al-Qaidom su praktički nepostojeće. Koristeći minimalne resurse i svojevrsnu 'reklamu' koju dobivaju u svjetskim medijima, oni (teroristi) uspjeli su stvoriti utisak međunarodne krize", smatraju stručnjaci čiji se mišljenje navodi u izvještaju Ujedinjenih naroda objavljenom krajem kolovoza.
Al-Qaida je oformljena od bivših mudžahedina koji su se borili protiv snaga tadašnjeg Sovjetskog Saveza u Afganistanu od 1979. do 1989. godine. Čvrstu jezgru organizacije vodi Osama bin Laden, milijarder saudijskog porijekla, najtraženiji svjetski terorist koji je još uvijek u bijegu usprkos svim naporima da ga se pronađe.
Smatra se da se mreža počela organizirati 1988., godinu dana prije sovjetskog povlačenja iz Afganistana. Međutim, tek četiri godine kasnije zapadnjačke obavještajne službe počele su povezivati tu organizaciju i napade na američke snage u Saudijskoj Arabiji, Jemenu i Somaliji.
Prvi rat u Perzijskom zaljevu (1999.) označio je presudnu točku za Bin Ladena u njegovoj borbi protiv SAD-a, budući da je veliki broj američkih vojnika bio razmješten na Arapskom poluotoku.
Al-Qaida se tek 1998., kada se povezala s egipatskom organizacijom al-Džihad i drugim islamističkim skupinama, pojavljuje u svom sadašnjem obliku svojevrsnog "okupljališta" međunarodnih terorista.
Bin Laden je 26. svibnja 1998. na tiskovnoj konferenciji čije je isječke u kolovozu 2002. prikazala američka televizijska postaja CNN, kazao da je oformio bojišnicu "kako bi vodio džihad protiv križara i Židova".
Al-Qaida se smatra odgovornom za dva atentata počinjena iste godine na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji. U tim napadima poginule su 224 osobe. Ista organizacija smatra se odgovornom i za napad na američki brod USS Cole u listopadu 2000. godine, u jemenskoj luci Aden, kada je ubijeno 17 američkih marinaca.
Bin Laden se 1996. sklonio u Afganistan, zemlji koja je od listopada 2001. postala prava baza al-Qaide. Bin Laden, koji je postao "počasni gost" talibana, u Afganistanu je organizirao logore za obuku koju su prošli svi kandidati za džihad.
Prema procjenama zapadnjačkih obavještajnih službi, al-Qaida financira, obučava i koristi druge skupine u velikom broju zemalja, od 35 do 60, poput Čečenije, Mianmara (Burma), Eritreje, Uzbekistana, Alžira i BiH.
Veliki broj stručnjaka smatra da mreža raspolaže s brojnim ćelijama raspršenim diljem svijeta, koje imaju veću ili manju autonomiju o čemu svjedoče i brojne poruke preuzimanja odgovornosti za atentate koje objavljuju "brigade" ili "vojske" povezane s mrežom.
Stručno povjerenstvo UN-a koje nadgleda borbu protiv terorističke organizacije danas govori o "ideologiji al-Qaide". Ime ove terostičke mreže tako je postao svojevrsni "brand" koji koriste njezini sljedbenici.