Skupovi koji se svake godine početkom rujna odražavaju u Gazzadi bave se povijesnim i vjerskim korijenima Europe koji danas postaju sve aktualnija tema, a nakon ovogodišnjeg skupa posvećenog Hrvatima i Slovencima sljedećih godina biti riječi i o drugim narodima Balkana, piše list.
Slovenci su pokršteni oko 750. godine kada je slovenski knez Borut sklopio savez s tada već preobraćenim Bavarcima i dao pokrstiti nećaka i sina, piše list i nastavlja: "852. godine hrvatski knez Trpimir darovao je crkvu u okolici Knina, te se vjerojatno pokrštavanje hrvatskog naroda dogodilo ranije". U slučaju Hrvata u 10. stoljeću došlo je do obrata kada su liturgijski tekstovi s latinskog prevedeni na staroslavenski, napominje se u članku. List navodi i objašnjenje profesora Franje Šanjeka sa zagrebačkog sveučilišta, da je to odluke došlo i zahvaljujući utjecaju "nižih" razina, jer, dok se u vrhu crkvene hijerarhije govorilo latinski, manje obrazovani kler je, kao i narod, poznavao samo hrvatski.
Uporaba narodnog jezika, međutim nije bila poticana te je svećenicima, barem do kraja 13. stoljeća, zabranjivano da se koriste narodnim jezikom, od čega su bili izuzeti samo oni koji bi dokazali da poznaju i latinski. Šanjek za list navodi kako je 1248. godine Papa Inocent II. nekim biskupijama potvrdio privilegiju uporabe narodnog jezika. "To nije bila nevažna pojedinost jer je potaknula snažan osjećaj nacionalnog identiteta", stoji u članku.