Povećanjem neporezivog dijela plaće, koji su posljednjih dana zatražile i sindikalne središnjice, omogućio bi povećanje netto plaća svih zaposlenih za 4 posto, bez novih troškova za poslodavce, rekao je Lesar na konferenciji za novinare.
Dodao je kako je Klub zastupnika HNS-PGS-a taj prijedlog u saborsku proceduru uputio još u siječnju, ali je tada u Hrvatskom saboru odbijen. Lesar drži da neporezivi dio plaće treba povećati od 1. siječnja iduće godine, kada bude donesen novi proračun.
Budući da bi se izmjenama Zakona o porezu na dohodak prihodi jedinica lokalne samouprave godišnje smanjili za 1,7 milijardu kuna, HNS i PGS predlažu da država sav prihod od poreza na dohodak ustupi jedinicama lokalne samouprave za njihove potrebe.
Time bi se njihov prihod dodatno povećao za 890 milijuna kuna, dok bi dio novca išao u Fond izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija, koji bi se povećao na 1,3 milijarde kuna.
Novom raspodjelom poreza na dohodak koji predlažu HNS i PGS, država bi se odrekla oko 25 posto prihoda od poreza na dohodak, a pomoć za izravnanje decentraliziranih funkcija županijama iznosila bi, umjesto sadašnjih 21 posto, između 10 i 25 posto.
Prihodi općina i gradova, koji su sada iznosili između 34 i 37 posto, bili bi u rasponu od 48 do 64 posto, dok bi se prihodi županije sa 10 povećali na 12 posto.
Osvrćući se na zahtijev SDP-a da se o stand-by aranžmanu, o kojemu je Vlada ljetos potpisala pismo namjere sa MMF-om, prethodno raspravi u Saboru, Lesar je rekao kako transprentnost cijelog postupka treba započeti već s potpisivanjem pisma namjere.
Podsjetio je međutim kako ni bivši sastav parlamenta ni socijalni partneri nisu bili upoznati sa sadržajem prošlog stand by aranžmana, već je saborska rasprava o njemu provedena nakon što je sklopljen.
"Iz stand by aranžmana moguće je iščitati cjelokupnu ekonomsku politiku u naredne tri godine, pa je to vjerojatno razlog što nije dostupan javnosti", smatra Lesar.