"30 vojnika i policajaca je ubijeno", izjavio je direktor centra za hitnu medicinsku pomoć u Čečeniji, Umar Ahijadov, dodajući da je u borbama poginulo i 12 civila.
To je rijedak slučaj da službena izvješća spominju i civilne žrtve u Čečeniji, budući da se obično sistematski objavljuje samo broj poginulih vojnika.
Glasnogovornik čečenskog ministarstva zdravstva objavio je da ove brojke ne uključuju gubitke na strani pobunjenika.
Čečeni se, nakon sukoba koji traju već gotovo pet godina, osjećaju zaboravljenima a sve se češće upravo to pitanje čuje na ulicama Groznog i drugih čečenskih gradova.
Ovoga proljeća jedan je francuski diplomat dao odgovor na to pitanje: "Mi smo izabrali Putina, Čečenija više nije prioritet".
Iako je Zapad dugo vremena vrlo pomno kritizirao politiku Kremlja u Čečeniji, ta je kritika bitno ublažena nakon terorostičkih napada izvršenih 11. rujna 2001. u SAD-u, a čečenski sukob otada se vrlo rijetko spominje, većinom u okviru borbe protiv međunarodnog terorizma, što odgovara Moskvi.
U većini izjava zapadnih čelnika ističe se "potreba za pronalaženjem mirnog rješenja u okviru poštivanja teritorijalnog integriteta" Rusije.
Što se tiče Europske unije, karte su izgleda podijeljene: Europski parlament i Europska komisija kritiziraju Moskvu što se tiče problema na sjeveru Kavkaza, a ministri vanjskih poslova i predsjednici trude se izbjegavati čečensko pitanje.
Za razliku od EU-a, Washington je posljednjih mjeseci zauzeo kritičniji ton u vezi odnosa Moskve prema Čečeniji.
"Rusija ima pravo braniti svoja područja, ali naše je stajalište različito od ruskog. Važno je napraviti razliku između terorista i Čečena", kazao je u svibnju jedan dužnosnik američkog State Departmenta.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odbija pregovore s čečenskim pobunjenicima. Izložen pritiscima da dokaže normalizaciju situacije u Čečeniji, Putin je 2003. pokrenuo proces političkog rješenja situacije, te je na čelo Čečenije bio izabran pro-ruski predsjednik Ahmad Kadirov. Nakon što je Kadirov ubijen u svibnju ove godine, Putin se založio za kontinuitet, te odlučio podržati predsjedničku kandidaturu čečenskog ministra unutarnjih poslova Alua Alhanova.
U Čečeniji je razmješteno oko 70.000 ruskih vojnika koji se gotovo svakodnevno sukobljavaju s čečenskim pobunjenicima.