Ministar je ovogodišnju žetvu ocijenio jednom od najmirnijih dosad te istaknuo da je pšenica isplaćena u gotovo 100 postotnom iznosu.
Naime, Ravnateljstvo za robne zalihe otkupilo je 320 tisuća tona pšenice i isplatilo ju u roku od manje od tjedan dana od sklapanja ugovora.
Tvrtke članovi Žitozajednice otkupile su pak oko 280 tisuća tona koja je, po podacima koje je iznio ministar, isplaćena više od 90 posto.
Za otkup pšenice, naglašava Čobanković, nije korišten novac poreznih obveznika već kredit, koji će se vraćati postupno, sukladno "trženju pšenice".
Čobanković je izrazio zadovoljstvo ostvarenim prinosima i kvalitetom pšenice, koja je, kaže, iznad kvalitete u susjednim zemljama, odnosno Mađarskoj i Srbiji i Crnoj Gori.
Osvrćući se na podatke Državnog zavoda za statistiku o zasijanim površinama pod pšenicom, ministar je kazao da stvarne zasijane površine ne mogu biti oko 210 tisuća hektara, kako vodi DZS. "Nemoguće da je bilo zasijano toliko, jer bi u tom slučaju količina pšenice bila znatno veća", rekao je Čobanković.
Isplata poticaja, najavio je, krenut će u rujnu i to kao akontacija, budući još nisu točno poznate površine zasijane pšenice pa se ne može točno odrediti iznos poticaja.
Ukupno je za pšenicu osigurano 180 milijuna kuna poticaja.
Na upit o spekulacijama kako su markice za brašno povučene, Čobanković je odgovorio kako "o tome nema govora". "Markice su distribuirane svim mlinoprerađivačima koji su dužni raditi u skladu sa zakonom", kazao je.
Pozvao je sve koji sudjeluju u prometu brašna da vode računa o poštivanju zakona jer se, poručio je, "neće tolerirati niti najmanja količina neevidentiranog brašna u prometu".