Od toga je Ravnateljstvo za robne zalihe već otkupilo 302 tisuće tona, a do kraja tjedna, do kada i traje otkup, otkupit će ukupno 320 tisuća tona ovogodišnje pšenice, rekao je Čobanković na konferenciji za novinare.
Za dosad otkupljenu pšenicu isplaćeno je, bez obračuna PDV-a, 311,1 milijun kuna. To znači, ističe ministar, da je za kilogram pšenice, zbog njene dobre kvalitete, prosječno plaćeno i više od najavljene 1 kune, odnosno 1,03 kune. Sa PDV-om pak za tu će količinu pšenice biti isplaćeno 380 milijuna kuna.
Ministar je istaknuo i ulogu mlinoprerađivača uključenih u Žitozajednicu koji su do sada otkupili 280 tisuća tona pšenice, od čega oko 70 posto za svoje potrebe.
S time je do sada sveukupno rješeno, otkupljeno, spremljeno i plaćeno, oko 600 tisuća tona pšenice, odnosno 70,5 posto ovogodišnjeg procjenjenog uroda.
Posebno ističe dinamiku isplate za pšenicu u roku od tjedan dana od sklapanja ugovora, što je brže od ranije predviđanih 15 dana. Pri tome navodi i da su gotovo sve tvrtke već u cjelosti isplatile proizvođačima i seljacima otkupljenu pšenicu, a među njima naveo je Čakovečke mlinove, PIK Vinkovce, Agrokor, Đakovštinu i druge.
Žetva i cjelokupna organizacija otkupa prošla je na zadovoljavajući način, oko 820 tisuća tona pšenice već je u silosima, dok je ostatak ostao kod seljaka, za njihove potrebe, u ambarima i slično, kazao je Čobanković.
Na upit o prodaji viškova pšenice, budući su procjenjene godišnje hrvatske potrebe oko 650 tisuća tona, Čobanković je kazao da u strateškim zalihama mora biti 50 tisuća tona, a da za prodaju nema potrebe za žurbom. Eventualni će se viškovi prodavati tek kada na svjetskom tržištu poraste cijena pšenice, a što očekuje jer su, kako kaže, trenutne zalihe male. Prošlo je vrijeme, napominje, kada je Hrvatska izvozila pšenicu kada je imala najnižu cijenu na tržištima, a uvozila kada je bila najskuplja.