BRUXELLES, 11. kolovoza 2004. (Hina/Reuters) - Europa bi ponovno moglaiskazati svoje duboke razlike u vezi biotehnologije kada idućegmjeseca Europska komisija započne bitku radi iznalaženja zajedničkogtemelja za pravila o čistoći
sjemenja, posljednjeg komadića u EUpravnoj GMO slagalici.
BRUXELLES, 11. kolovoza 2004. (Hina/Reuters) - Europa bi ponovno
mogla iskazati svoje duboke razlike u vezi biotehnologije kada idućeg mjeseca
Europska komisija započne bitku radi iznalaženja zajedničkog temelja za pravila
o čistoći sjemenja, posljednjeg komadića u EU pravnoj GMO slagalici.
Bruxelles želi osvježiti zakonsku regulativu o sjemenju kako bi se olakšao
put za odobravanje novog genetički modificiranog sjemenja za sadnju. No, to se
pokazalo toliko kontroverznim da se čak i europski povjerenici, obično
ujedinjeni po pitanju GMO politike, ne mogu složiti.
Prijedlog zakona o GMO sjemenju već godinu dana šeće od jednog do drugog
povjerenstva. Skupina 25 povjerenika raspravljat će o njemu na svom sastanku 8.
rujna u posljednjem pokušaju da se dogovori politika prije nego što istekne
mandat Komisiji u ovome sastavu 31. listopada.
To neće biti lako, smatraju diplomati i industrijski analitičari, obzirom
na razlike između pet povjerenstava uključenih u izradu prijedloga, i to
poljoprivrednog, za zaštitu okoliša, istraživanje, trgovinu i sigurnost hrane.
"Prijedlog toga zakona već neko vrijeme se vrti uokolo. Čini se da bi ga
htjeli usvojiti prije nego Komisiji istekne mandat", rekao je Eric Gall, GMO
savjetnik pri skupini za zaštitu okoliša Greenpeace. "Pet povjerenika će biti
nadležno i zaista ne znam kako misle doći do sporazuma. Na mrtvoj su točci".
Prijedlog iz svibnja istaknuo je šest sjemenja, i to uljane repice,
kukuruza, šećerne repice, stočne repe, krumpira i pamuka, s predloženim
sadržajem GMO-a između 0,3 i 0,5 posto. Konvencionalno sjemenje koje sadrži
genetski modificirani materijal ispod te razine ne bi trebalo biti označavano.
Unatoč ukidanju 5-godišnjeg moratorija na odobravanje nove biološke hrane
u svibnju ove godine, u EU su još podijeljeni oko GMO-a u hrani, bilo da je
riječ o sjemenju za sadnju ili uvoznim proizvodima gotovim za prehranu ili za
prehranu stoke.
Skupine zelenih kažu da udio GMO-a u hrani ne bi smio premašivati 0,1
posto, jer sve više od toga onemogućuje ispunjavanje zahtjeva potrošača za
hranom koja ne sadrži GMO. GMO skeptične zemlje Austrija, Luksemburg i Danska
već su objavile da mogu podržati samo maksimalni udio GMO-a od 0,1 posto.
Zeleni tvrde da je dopuštenje za rašireno korištenje GMO sjemenja
neodgovorno dok većina država još nema odgovarajuća pravila o tome kako bi
poljoprivrednici trebali odvajati organske, konvencionalne i GMO usjeve kako bi
se minimalizirala njihova međusobna kontaminacija.