SKV: SVIJET U 4,30 SATI

ZAGREB, 10. kolovoza 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih događaja do 4,30 sati. LJUBLJANA Dogovor koji je u petak na sastanku predsjedatelja povjerenstva za malogranični promet predložila hrvatska strana za Sloveniju je bio neprihvatljiv jer bi se njime u Piranskom zaljevu uveo režim koji bi značio da se Slovenija u zaljevu odrekla dijela suverenosti na moru, javila je u ponedjeljak u središnjem večernjem "Dnevniku" slovenska televizija, pozivajući se na diplomatske izvore u Ljubljani. Kako je izjavio slovenski supredsjedatelj u komisiji Aleksander Geržina, Hrvatska je predložila da dvije vlade zaključe sporazum po kojemu policija ne bi kontrolirala ribare koji se u malograničnom prostoru bave gospodarskom djelatnošću. To bi pak za Ljubljanu značilo da prihvaća odstupanje od dijela suverenosti u Piranskom zaljevu, a značilo bi i da Ljubljana "odustaje od sporazuma Drnovšek-Račan", tvrdi slovenska agencija STA, obrazlažući razloge da Ljubljana nije pristala na takav sporazum. Geržina je za slovensku televiziju izjavio da je neprihvaćeni dogovor pretpostavljao da "more u svim elementima koji se ne tiču ribolova kontroliraju slovenska i hrvatska policija, dok bi ribolov prema ribarskom kodeksu nadzirala inspekcijska služba sastavljena od predstavnika Slovenije i Hrvatske". BRUXELLES Europska je unija priopćila u ponedjeljak da njezina misija za utvrđivanje činjenica u Sudanu nije pronašla dokaze da je u regiji Darfur počinjen genocid, premda je nasilje bilo široko rasprostranjeno. Pieter Feith, savjetnik visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane, rekao je nakon posjeta Sudanu da tamo nema genocida. "Međutim, jasno je da je široko rasprostranjeno... ubijanje i spaljivanje sela u prilično velikim razmjerima". On je rekao novinarima da ima dvojbi u pogledu volje sudanske vlade da surađuje u razoružavanju arapske milicije Janjaweed čiji su napadi na sela u Darfuru stvorili humanitarnu krizu u toj regiji. KAIRO Sudan je priopćio u ponedjeljak kako očekuje da će ispuniti zahtjeve UN-a za postizanje napretka u područjima sigurnosti i ljudskih prava u regiji Darfur, te izrazio uvjerenje da će izbjeći nametanje sankcija. Sudanu je ostalo još oko tri tjedna da pokaže da ozbiljno misli razoružati arapsku miliciju u Darfuru gdje je, kako navodi UN, sukob izazvao najgoru svjetsku humanitarnu krizu, ili da se suoči s mogućim sankcijama. Sudanski ministar vanjskih poslova Mustafa Osman Ismail rekao je novinarima u Kairu da Ujedinjeni narodi žele vidjeti "bitan napredak" u području sigurnosti, ljudskih prava i na političkoj areni, te da smatra da Sudan to može postići. Ismail je opovrgnuo procjenu UN-a da je 50.000 ljudi izgubilo život u neposrednom ili posrednom rezultatu sukoba u Darfuru, gdje su dvije pobunjeničke skupine podigle oružanu pobunu protiv vlade u veljači prošle godine. ŽENEVA Epidemija hepatitisa u izbjegličkim kampovima pokazuje da su prognanici iz Darfura izloženi sve većem riziku obolijevanja zbog nehigijenskih uvjeta, objavile su zdravstvene agencije. Epidemija hepatitisa E, koji se ne može liječiti antibioticima niti spriječiti cijepljenjem, pojavljuje se u ranom kišnom razdoblju i prethodi epidemijama drugih bolesti s puno ozbiljnijim posljedicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i udruga Liječnici bez granica. "Riječ je o epidemiji hepatitisa E, koja pokazuje da su nužni bolji sanitarni uvjeti i lakši pristup pitkoj vodi. Moramo poboljšati sustav nadzora kako bismo u što ranijoj fazi otkrili druge epidemije", rekla je glasnogovornica WHO-a Fadela Chaib. Hepatitis E, koji se javlja zbog nečiste vode i hrane, najčešće napada osobe u dobi od 15 do 40 godina, a od njega umire pet posto oboljelih. Osobito je opasan za trudnice. Humanitarci su upozorili na mogućnost epidemija kolere, dizenterije i malarije u Darfuru, gdje je zbog sukoba prognano više od milijun stanovnika. ZAGREB/DEN HAAG Haški sud je priopćio u ponedjeljak da je od bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i prijatelja suda (amici curiae), koji mu pomažu u njegovoj obrani, zatražio da iznesu svoje mišljenje o imenovanju odvjetnika za optuženoga. ICTY želi čuti mišljenje Miloševića i prijatelja suda o "ulozi koju bi odvjetnik mogao imati kako bi se osiguralo pošteno iznošenje obrane", navodi se u priopćenju Haškog suda. Sud također traži izjašnjavanje o tome "kakvu bi ulogu mogli imati amici curiae kako bi olakšali teret optuženom koji se isključivo sam brani". Taj dvostruki zahtjev došao je tjedan dana nakon što je Tužiteljstvo zatražilo od Haškog suda da odredi odvjetnika koji će braniti Miloševića. U svom zahtjevu Tužiteljstvo je ocijenilo da s obzirom na svoje zdravstveno stanje optuženi nije sposoban nastaviti proces bez pomoći odvjetnika. Glavna tužiteljica Carla del Ponte zatražila je od Suda da Miloševiću odredi odvjetnika. WASHINGTON Američki predsjednik George Bush i poljski premijer Marek Belka susreli su se u ponedjeljak u Bijeloj kući i razgovarali o nastavku poljskog sudjelovanja u koalicijskim snagama u Iraku. "Nitko ne želi zauvijek ostati u Iraku", rekao je Belka na zajedničkoj konferenciji za novinare. "To je suverena zemlja koja ima vlastitu, međunarodno priznatu vladu", dodao je. Poljska je u rujnu 2003. godine preuzela zapovjedništvo nad višenacionalnim postrojbama u šijitskom području središnjeg Iraka. Dužnosnici poljskog ministarstva obrane zauzimaju se za ostanak 2.500 vojnika u Iraku do kraja 2004. godine, no najavili su moguće smanjenje kontigenta iduće godine. Sedam poljskih vojnika i četiri civila, uključujući dva novinara, poginuli su u napadima pobunjenika i drugim incidentima u Iraku. TBILISI Gruzija je u ponedjeljak napravila prvi korak prema smirivanju napetih odnosa s Rusijom, izazvanih pokušajima Tbilisija da ponovno stavi pod nadzor dvije separatističke regije. Sumnje Gruzije da Moskva podupire separatiste u crnomorskoj regiji Abhaziji i brdovitoj Južnoj Osetiji narušile su odnose između bivših sovjetskih republika otkad su se dvije provincije odmetnule u krvavim ratovima 1992. i 1993. godine. Napetosti su se pojačale ove godine kada je gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili, koji je na vlast došao u prevratu prošlog studenog, pokrenuo akciju za ponovno ujedinjenje te zakavkaske nacije. Sakašvili je prošloga tjedna razljutio Rusiju zatraživši da se potope čamci s ruskim turistima na putu za Abhaziju. Moskva, koja ima mirovne snage u obje regije, optužila je Tbilisi da se priprema za nasilno preuzimanje Južne Osetije i upozorila Sakašvilija da se "igra s vatrom". Gruzijski ministar obrane Georgij Baramidze doputovao je u ponedjeljak u Moskvu na pregovore, rekavši da obje zemlje moraju surađivati kako bi izolirali separatiste. Rusija optužuje Gruziju da dovlači vojsku u Južnu Osetiju, što se protivi mirovnom planu iz 1992. godine i da izaziva nemire u regiji, gdje većinu čine Rusi. Više od 80 posto stanovnika Abhazije također posjeduju ruske putovnice. PRIŠTINA Četrnaest članova izaslanstva Vijeća Europe počelo je u ponedjeljak promatračku misiju parlamentarnih izbora na Kosovu koji su zakazani za 23. listopada. Promatračku misiju vodit će bugarski diplomat Andrej Tehov koji je istaknuo kako izbori na Kosovu moraju biti transparentni, slobodni i pravedni te da se mora omogućiti nesmetano sudjelovanje svih zajednica na Kosovu. "Misija je službeno počela danas. Počela je raditi prva skupina od 14 promatrača, a za tjedan dana na Kosovo stiže još 100 promatrača", rekao je Tehov. Promatrači će pratiti cijeli izborni proces, sastavljanje popisa birača, predizbornu kampanju i prebrojavanje glasova. BRUXELLES Novi šef Europske komisije Jose Manuel Barroso pripremio se u ponedjeljak za završni krug pregovora, koji se odvijaju u velikoj tajnosti, o sastavu tog tijela i podjeli dužnosti, izjavili su dužnosnici EU-a. Tijekom posljednja dva tjedna bivši portugalski premijer sastao se s 24 nominirana kandidata, koje su izabrale nacionalne vlade kako bi obnašali dužnost u Komisiji idućih pet godina počevši od studenoga. "Barroso se već sa svima sastao, ili gotovo sa svima. Međutim, ako itko zna tko će obnašati koju dužnost u Komisiji, to je Barroso", rekao je jedan dužnosnik. Barroso je izjavio da će otkriti podjelu poslova najkasnije 27. kolovoza. Njegova najteža zadaća bit će zadovoljiti zahtjeve velikih članica EU-a, kao što su Britanija, Francuska i Njemačka, a da ne ostavi dojam predaje. TEHERAN Više od 15.000 Iranaca prijavilo se za samoubilačke misije u svetim šijitskim gradovima u južnom Iraku, objavio je u ponedjeljak teheranski dnevnik Hamshahri. Foruz Rajaifar, čelnik lokalne organizacije za obranu islamskih vrijednosti, rekao je da su svi dobrovoljci spremni braniti islam u južnom Iraku ili bilo gdje drugdje gdje su potrebni, piše Hamshahri. Registracija je započela u lipnju prošle godine nakon napada koalicijskih snaga na iračke muslimane u svetim gradovima Najafu i Karbali u južnom Iraku. Posljednji sukobi u Najafu ponovo su potaknuli dobrovoljce da se prijave za samoubilačke napade. Teheranska vlada ponovno se distancirala od iranskih dobrovoljaca. Irački ministar obrane Hazim al-Shalan optužio je Iran da opskrbljuje oružjem šijitske pobunjenike u Najafu. Iransko ministarstvo vanjskih poslova odbacuje sve optužbe u vezi umiješanosti u južnom Iraku i navodi da dužnosnici u Bagdadu trebaju ili dokazati svoje optužbe ili ušutjeti. NEW YORK/BAGDAD Glavni tajnik UN-a Kofi Annan pozvao je sukobljene strane u Iraku, posebno u Najafu, da "sklope primirje i pronađu mirno rješenje", prenio je u ponedjeljak njegov glasnogovornik Fred Eckhard. Annan je vrlo uznemiren zbog velikog broja žrtava, posebno među civilima, dodao je Eckhard. Ocijenivši da u takvoj situaciji "primjena sile mora biti tek zadnje sredstvo", glavni je tajnik "pozvao da se učini sve kako bi se postiglo primirje i mirno rješenje", rekao je glasnogovornik.