U korčulanskom vjerničkom puku živi istinska vjera u čudotvornu moć i majčinski zagovor Blažene Djevice Marije koja je 1571. svojim zagovorom očuvala Korčulu od turskih napada.
Hodočasnike i druge posjetitelje na Badiji primili su franjevci s novoimenovanim gvardijanom Joakimom Gregovom na čelu.
Potom je održana tradicionalna procesija oprosta - Asiško proštenje ili korčulanskim dijalektom rečeno - Perdun, za štovanje i sjećanje na Franju Asiškog koji je u 13. stoljeću duhovno obnovio Katoličku crkvu i osnovao franjevački red.
Franjevci su već 1392. na Badiji sagradili crkvicu i kapelu Svetoga križa, godinu dana poslije, 1393., samostan, a gotički klaustar s arkadama 1475. Kapela Sv. križa poslije je opremljena baroknim oltarom koji je izradio talijanski umjetnik Giorgio Massari.
Godine 1950. jugoslavenske komunističke vlasti potjerale su franjevce s Badije, njihov samostan pretvorile u hotel, a crkvu i kapelu u skladište namirnica.
Prošle godine Vlada RH je franjevcima vratila Badiju i sada se uređuje krov crkve i kapele, u koje će biti vraćene sve vrijedne umjetnine koje se čuvaju po mnogim samostanima dok se Badija ne uredi i osposobi za svoju namjenu.
Procesiju po Badiji i svečanu svetu misu predvodio je franjevački provincijal fra Bernardin Škunca.
Nakon slavlja velika Gospina slika vraćena je u katedralu sv. Marka u Korčuli gdje se čuva, kao i glasoviti badijski križ koji se čuva u Orebiću.