ZAGREB
Objavljujemo pregled važnijih vijesti objavljenih do 4.30BRUXELLES
Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer potvrdio je u petak navečer da je postignut dogovor o slanju NATO-ove misije u Irak i rekao je da će skupina časnika ubrzo biti poslana u tu zemlju. "Zemlje članice NATO-a prihvatile su sastaviti misiju" kako bi pomogle iračkim snagama sigurnosti, rekao je Scheffer na konferenciji za novinare.Skupina od četrdesetak časnika bit će "jezgra" misije koju je NATO-a odlučio pokrenuti na zahtjev iračke prijelazne vlade i otputovat će za Irak vjerojatno krajem idućeg tjedna. Stalni predstavnici zemalja članica NATO-a postigli su u petak navečer sporazum o modalitetima pokretanja te misije.
KHARTOUM
Sudan je u petak odbacio kao "neprimjerenu" rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom se vlada poziva da u roku 30 dana razoruža milicije i obustavi nasilje u zapadnoj pokrajini Darfur ili će je snaći sankcije. Krizu u Darfuru, gdje je najmanje 30.000 ljudi ubijeno, milijun protjerano, a dva milijuna vape za pomoći u hrani i lijekovima, Ujedinjeni narodi drže trenutačno najvećom humanitarnom katastrofom na svijetu. "Sudan žali što se Vijeće sigurnosti ... ne obraća pobunjenim milicijama u Darfuru čije vojne operacije sprečavaju dostavu humanitarne pomoći". Rezolucijom prihvaćenom u petak UN traži da sudanska vlada u roku 30 dana razoruža i kazni pripadnike milicije poznate kao Janjaweed ili će Vijeće uvesti sankcije. Rezolucijom se uvodi trenutačni embargo na sve naoružane skupine u Darfuru osim sudanskih snaga sigurnosti. No upravo one naoružavaju Janjaweed, tvrde pobunjenici protivničke milicije Pokreta za pravdu i jednakost (JEM).ACCRA
Strane u Obali Bjelokosti potpisale su u petak navečer sporazum kojim utvrđuju rokove za provedbu političkih reformi i razoružanje pobunjenika i naoružanih milicija koje se dvije godine sukobljavaju u toj nekada stabilnoj zemlji, objavljeno je po završetku dvodnevnog summita u Accri, glavnome gradu Gane. Mirovni sporazum u Obali Bjelokosti bio je potpisan u siječnju 2003., no nije bio proveden. Oporba je napustila vladu nacionalnog jedinstva u ožujku nakon što je vojska ugušila demonstracije u kojima je ubijeno 120 ljudi. Prema novome sporazumu u vladu trebaju biti uključena i tri pobunjena ministra koje je smijenio predsjednik Laurent Gbagbo. Mirovne sange UN-a i Francuske patroliraju linijom razdvajanja između pobunjenika i vlade.WASHINGTON
Nastavljajući predizbornu kampanju nakon što je četiri dana nacionalnog kongresa američkih demokrata proveo povučeno, predsjednik George W. Bush je u petak rezultate demokratskog skupa ocijenio kao mnogo pametnih govora i nekoliko velikih obećanja."Čuli smo mnogo pametnih govora i nekoliko velikih obećanja", kazao je Bush svojim pristalicama u Springfieldu u Missouriju. Demokrati su na kongresu službeno izabrali za svog predsjedničkog kandidata Johna Kerryja koji je u govoru kritizirao Busha zbog lošeg vođenja rata u Iraku, otuđivanja od saveznika i zalaganja za bogati dio Amerike te je obećao da će se on bolje brinuti za sigurnost SAD-a i napredak običnih Amerikanaca. "Moj protivnik ima dobre namjere, ali se namjere ne pretvaraju uvijek u rezultate", rekao je Bush i dodao "Njegov recept za Ameriku je pogrešan lijek", dodao je.
Bush i Kerry počeli su predizborna putovanja po državama SAD-a čime je označen početak intenzivne tromjesečne kampanje uoči izbora u studenom. Većina istraživanja javnoga mišljenja pokazuje da će predizbornu utrka biti tijesna.
VARŠAVA
Više od 7.000 nekadašnjih boraca i stanovnika Varšave prošlo je u petak navečer u defileu glavnim poljskim gradom, obilježavajući veliki varšavski ustanak protiv Nijemaca 1944. u kojem je 200.000 Poljaka ubijeno, a grad je pretvoren u hrpu ruševina po naređenju Adolfa Hitlera. Stanovnici Varšave skandirali su "nikad nećemo zaboraviti", a nekadašnji borci nosili su zastave u nacionalnim bojama Poljske, bijeloj i crvenoj, sa znakom poljskog pokreta otpora PW. Borci su došli iz cijele Poljske, a neki čak i iz Velike Britanije, SAD-a i Australije - zemalja u koje su otišli nakon rata. Na taj način Poljska je počela trodnevno obilježavanje 60. obljetnice varšavskog ustanka koje će završiti u nedjelju uz prvo sudjelovanje jednog njemačkog kancelara, Gerharda Schroedera.BRATISLAVA/VARŠAVA
Više od 70 gradova i naselja u Slovačkoj u petak navečer pogođeno je poplavama u istočnim dijelovima te zemlje, a poplavljeni su i dijelovi juga Poljske, javlja agencija France presse. Poplave, koje su početkom tjedna zahvatile Slovačku, u srijedu su odnijele i jednu žrtvu, 42-godišnjeg muškarca. Stanje se pogoršava u slovačkim okruzima Spisska Nova Ves i Gelnica, gdje su poplavljena dva grada i 19 sela, a prijeti i klizanje zemljišta u planinskom području Spis, dodaje agencija.Na jugu Poljske zbog obilnih kiša u prekidu je nekoliko lokalnih cesta a poplavljene su stotine kuća, javljaju organizacije za krizna stanja. Poljski premijer Marek Belka obišao je u petak to područje i ocijenio da je stanje "pod kontrolom", no opasnost je veća u području pokrajine Tarnow (jugoistok). Jedan se muškarac smatra nestalim nakon što ga je u petak odnio nabujali potok u mjestu Szczawnica blizu granice sa Slovačkom.
WASHINGTON
Izvanredan obrat u slučaju Tihomira Blaškića kojega je Žalbeno vijeće Haškog suda oslobodilo većine najtežih optužbi i smanjilo mu kaznu s 45 na 9 godina potaknut će rasprave u Sudu, piše u petak The New York Times. Pravni preokret je donio iznenadan i dramatičan završetak u ovom slučaju kao ni u jednom do sada na Haškom sudu, ocjenjuje NYT. NYT naglašava da je Žalbeno vijeće zaključilo da je sud pogrešno tumačio zakon, napravio činjenične pogreške, pribavio nedovoljno dokaza i odmjerio nepravednu kaznu Blaškiću koji će odmah biti oslobođen. Vjerojatno je, nastavlja NYT, da će presuda potaknuti raspravu na Sudu jer je neuobičajeno izričit i snažan ukor radu prvostupanjskog suda i francuskog suca Claudea Jordae koji mu je predsjedao.
DEN HAAG
Haški sud priopćio je u petak da je donio odluku o ranijem puštanju na slobodu bosanskog Hrvata Ante Furundžije, osuđenog na deset godina zatvora za kršenje ratnog prava i običaja tijekom rata u BiH. Predsjednik Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) Theodor Meron naredio je da se Furundžiju pusti na slobodu 17. kolovoza. Meron je pri donošenju odluke uzeo u obzir uputu vlade Finske, u kojoj je Furundžija služio kaznu od 22. rujna 2000. godine. Finska vlada upozorila je sud da će Furundžija 17. kolovoza odslužiti dvije trećine kazne, te bi ga, prema finskome zakonu, tada trebalo pustiti na slobodu. Sudac Meron je također uzeo u obzir njegovo dobro ponašanje u zatvoru i snažnu privrženost obitelji, "te činjenicu da je prihvatio kaznu i izrazio žaljenje za patnju žrtava", navodi se u priopćenju Haškog suda.