Oslobođenje/Sarajevo - Beograd se pokušava prijevarom izvući iz tužbi
Tek što se vratio iz Mostara sa svečane ceremonije otvaranja obnovljenog Starog mosta, ministar vanjskih poslova SCG-a Vuk Drašković krenuo u diplomatsku ofenzivu, komentira sarajevsko "Oslobođenje" Draškovićev zahtjev za povlačenjem tužbe koju su BiH i Hrvatska podigle protiv SCG-a.
"Dayton je u BiH zaustavio rat parolom 'mir, mir - nitko nije kriv', što se u Den Haagu pomalo ispravlja, a tužba BiH protiv SCG-a treba zauvijek ispisati istinu o agresiji i genocidu", tumači sarajevski list, napominjući da je "upravo i samo na istini moguće razvijati dobre odnose, bez obzira na to kako bilo bolno ili skupo".
"Zato je zborni nastup srpskih političara o tome kako je teško razvijati dobrosusjedske odnose ako su zemlje opterećene tužbama pokušaj prijevare. Baš kao i ponuda da SCG povuče tužbu protiv NATO-a, koja nema veze sa procesima Sarajeva i Zagreba protiv Beograda", upozorava "Oslobođenje".
Danas/Beograd - Srbija ne smije dopustiti da je radikali svojim zahtjevima izlažu poruzi
"U susjedstvu Srbije ishlapjeli su teritorijalni apetiti - ni Bugarska, ni Rumunjska, ni Mađarska a niti Hrvatska ne sanjaju o širenju i traže sebi bolje društvo", primjećuje beogradski "Danas".
Samo u Srbiji još ima onih koji maštaju o Virovitici, Karlovcu, Kninu, Višegradu, upozorava beogradski list, dodajući kako se "nakon razbijanja Jugoslavije sva rušilačka strast naizgled slegla u Srbiju jer teško je naći zemlju gdje se tolike snage ulažu u razgrađivanje i gdje tako veliki broj građana podupire one koji žele uništiti ono malo što je ostalo".
Uspoređujući Hrvatski sabor sa srpskom skupštinom, "Danas" ističe: "I tamošnja oporba želi što prije doći na vlast. Ali ne želi pokazati da su građani Hrvatske glupi i primitivni. Niti želi prikazati svoju državu kao gomilu prostaka. Tu je razlika između srpskih radikala i normalne oporbe", tumači list.
Srpski radikali uživaju u ponižavanju i sramoćenju Srbije, konstatira "Danas", osvrćući se na zahtjev SRS-a da se Srbija obveže kako neće odustati od tužbe protiv članica NATO-a koje su sudjelovale u bombardiranju.
Nije riječ u tome da je bombardiranje bilo pošteno i pravedno, ističe list, definirajući kao poblem činjenicu "da nema tog suda, pa bio to i Međunarodni sud pravde, koji će uvažiti tužbu".
"Seoski lakrdijaši mogu tužakati cijelo selo bez obzira na posljedice. Država nema pravo na lakrdijašenje. Dužna je štititi svoje interese. Pa i - dopuštenim sredstvima - spriječiti one koji je izlažu poruzi", zaključuje "Danas", napominjući da bi "prethodno samo trebalo utvrditi što je državni interes i koji su njezini ciljevi na kratki i na dulji rok".
Danas/Beograd - Beč traži rješenje za Ferrero-Waldner u uspostavi EU-povjerenika za jugoistok Europe
Organizator neslužbenog sastanka predsjednika vlada jugoistočne Europe austrijski kancelar Wolfgang Schuessel nije mogao očekivati da će vodeći austrijski listovi gotovo u potpunosti ignorirati taj skup, konstatira beogradski "Danas".
"Sve postaje jasnije ako se zna da je summit održan bez prisutnosti predstavnika vlada triju zemalja koje predstavljaju ključ za sve odnose u regiji: Ive Sanadera iz Hrvatske, Vojislava Koštunice iz Srbije i Adnana Terzića iz Bosne i Hercegovine", dodaje beogradski list.
"Bez obzira na napore uložene u sazivanje skupa, koji se po nekim komentarima održava 'u krugu salzburškog festivala', on se, htjelo se to ili ne, gotovo preko noći našao u sjeni nastojanja kancelara Wolfganga Schuessela da ministricu vanjskih poslova Benitu Ferrero-Waldner predloži Bruxellesu na jedno od povjereničkih mjesta u EU-u", tumači "Danas".
Budući da je izbor slobodnih mjesta dosta skroman, rješenje se u nekim bečkim krugovima vidi u uspostavi novog položaja - povjerenika za jugoistok Europe, prenosi beogradski list.
RFE/Prag - Angažmanom u Afganistanu Hrvatska dokazuje svoju međunarodnu odgovornost
Hrvatska već sudjeluje u mirovnoj misiji u Afganistanu s jednim vodom vojne policije, a u utorak su predstavnici hrvatske vlade u Berlinu dogovorili i slanje civilnih stručnjaka u sklopu njemačkog kontingenta koji je stacioniran na sjeveroistoku te srednjeistočne zemlje, bilježi Radio Slobodna Europa.
U pregovorima s predstavnicima njemačke vlade izaslanici hrvatskog glavnog stožera, ministarstva unutrašnjih poslova i ministarstva zdravstva dogovorili su i angažman hrvatskih diplomata, policijskih instruktora i medicinskog osoblja u Afganistanu, ističe u razgovoru za postaju nacionalni koordinator za NATO Pjer Šimunović.
"Sa stanovišta zemlje i vlade činilo nam se izuzetno značajnim da zemlja pojačanjem angažmana u Afganistanu s jedne strane dokaže svoju međunarodnu odgovornost za potporu gašenju određenih kriznih žarišta i potporu ljudima u drugim zemljama, a nakon što smo takvu pomoć i sami dobivali u određenom trenutku", tumači Šimunović motive Zagreba za pojačani angažman u Afganistanu.
S druge pak strane on izdvaja tu odluku kao "dio našeg općenitog procesa ulaska u NATO", podsjećajući da je upravo zapadni vojni savez preuzeo zadaću očuvanja mira u toj srednjoistočnoj zemlji.
Što se tiče uloge hrvatskih diplomata, Šimunović tumači za RFE da bi oni trebali djelovati "kao civilni koordinatori, kao određena potpora lokalnim civilnim vlastima u smislu prenošenja iskustava u vezi s rješavanjem kriza".
"U tom je smislu njemačka strana od samog početka pokazivala veliko zanimanje za hrvatski angažman", ističe Šimunović, dodajući da se "s političkog stanovišta time odašilje pozitivan signal da cijela međunarodna zajednica sudjeluje u naporima da se stabilizira Afganistan".
"Način i opseg sudjelovanja hrvatskog civilnog saniteta tek treba dogovoriti ali u jesen kreće prvi vojno-sanitetski tim", napominje postaja, podsjećajući da slijedom Američko-jadranske povelje po jedan vojno-sanitetski tim u zasebnoj postrojbi trebaju poslati Makedonija, Albanija i Hrvatska.
Politika/Beograd - Otvaranje Starog mosta izazvalo podijeljene osjećaje u hrvatskoj javnosti
Svečano otvaranje obnovljenog Starog mosta dočekano je s "povećanim zanimanjem" i u Hrvatskoj - ali s podijeljenim osjećajima, bilježi beogradska "Politika".
"Postoje još uvijek i oni koji na hrvatskoj strani nastoje opravdati ili barem minimizirati značaj i bit ovog drastično barbarskog čina, a dodatne nedoumice i nelagodu izazvali su katolički biskupi očiglednim bojkotom velike mostarske međunarodne svečanosti u kojoj su, inače, sudjelovali i predsjednik i premijer RH", primjećuje beogradski list.
Hrvatski mediji propitivali su razloge koji su katoličke velikodostojnike potaknuli na taj čin, a brojni komentari i analize bili su "uglavnom kritički" ali je bilo i "onih drugačijih", bilježi "Politika", navodeći primjer "katoličkog novinara i grkokatoličkog svećenika Živka Kustića" s jedne te Borisa Dežulovića s druge strane.
Što se pak tiče tvrdnje Živka Kustića da se "gotovo ništa ne poduzima kako bi se na područje BiH vratili prognani Hrvati", beogradski list napominje da "dovoljno govori i činjenica da je u BiH još prije nekoliko odina donijet zakon po kojem se svim povratnicima iz izbjeglištva vraća stan na koji su pred izbijanje rata imali stanarsko pravo".
Vlastima u Hrvatskoj pak ni danas ne pada na pamet tako nešto pa izbjegli Srbi ne mogu ostvariti to svoje pravo bez kojeg je teško i zamisliti povratak u urbana mjesta u Hrvatskoj, napominje "Politika".
UPI/Washington - Hrvatska u lipnju ponovno bilježi pad nezaposlenosti
Hrvatska je u lipnju ponovno zabilježila smanjenje stope nezaposlenosti koja sada iznosi 17,4 u usporedbi s 18 posto, zabilježenih u svibnju ove godine, javlja američka agencija UPI, pozivajući se na najnovije izvješće hrvatskog Državnog zavoda za statistiku.
Neto plaće u Hrvatskoj istodobno su porasle 2,5 posto u svibnju, odnosno 3,9 posto u prvih pet mjeseci 2004. godine u odnosu na prošlogodišnje podatke, napominje agencija.
Pad nezaposlenosti i rast plaća dobre su novosti za Hrvatsku koja se nada pristupiti Europskoj uniji u 2007. zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, tumači UPI, prenoseći mišljenje ekonomista da će napredak u provedbi gospodarskih reformi biti ključni preduvjet za ulazak Hrvatske u EU.