Uz dokumentaciju koju je Vlada Europskoj komisiji dostavila ranije, Kalmeta je danas predao i okvirni sporazum s Bechtelom iz 1998. te dvije izmjene tog sporazuma.
Kalmeta je nakon sastanka izvijestio da će se uskoro ponovno sastati s predstavnicima Europske komisije, koji bi ga na tom sastanku trebali izvijestiti o konačnom stajalištu Europske komisije o tome smije li Vlada s Bechtelom izravno i bez javnog natječaja dogovoriti izgradnju dionice Dugopolje-Šestanovac.
Kalmeta je ostao pri stajalištu da Vlada Bechtelu mora ponuditi zamjensku dionicu, umjesto one između Zagreba i Siska, od koje je Bechtel odustao drugim izmjenama Okvirnog sporazuma.
"Odlukom Vlade i izmjenama okvirnog sporazuma iz prosinca prošle godine ostavljen nam je uteg oko nogu", kazao je Kalmeta.
Kalmeta je uvjeren da bi Bechtel, odustane li Vlada od tog dogovora, imao pravnog temelja tužiti Hrvatsku.
"Najgore što nam se može dogoditi je plaćanje odštete za nepoštivanje ugovora u desecima milijuna eura", rekao je.
Ustvrdio je i da su mu predstavnici Bechtela u neformalnim razgovorima rekli da "ni u ludilu ne bi potpisali izmjene broj dva okvirnog sporazuma da im prijašnja Vlada nije usmeno zajamčila da će dobiti izgradnju alternativne dionice".
Iako je premijer Ivo Sanader prošlog tjedna najavio da će Vlada poštovati volju Europske komisije, čak iako se ona usprotivi poslu s Bechtelom, Kalmeta je danas ponovio kako mišljenje Europske komisije nije obvezujuće za Hrvatsku.
"Dakako, Hrvatskoj je kao kandidatu za punopravno članstvo u EU stalo do mišljenja Komisije, no odluku će Vlada donijeti samostalno", rekao je Kalmeta.