- 776. p.K. - u grčkoj Olimpiji održane prve drevne Olimpijske igre
- 720. p.K. - Orsippos, trkač iz Megare, atenskog predgrađa, prvi je sportaš koji je trčao nag, jer je tijekom utrke izgubio jedini komad sportske odjeće
- 447. - 432. p.K. - arhitekti Iktinos i Kalikrat izgradili su Partenon
- 393. - car Teodozije zabranio održavanje igara jer ih je smatrao poganskim činom
- 1766. - 1870. - njemački arheolog Ernst Curtius ponovno otkriva drevnu Olimpiju
- 1833. - grčke novine Helios tiskale pjesmu grčkog pjesnika Alexandrosa Soutsosa kojom se slavi veličina olimpijskih igara i poziva na njihovo obnavljanje
- 1859., 1870., 1875. i 1889. - Zappianske olimpijske igre, poljoprivredni i atletski događaji inspirirani drevnim olimpijskim igrama
- 1892. - na Međunarodnom atletskom kongresu u Parizu otac modernih olimpijskih igara barun Pierre de Coubertin predložio je njihovo oživljavanje
- 1894. - na Međunarodnom atletskom kongresu u Parizu donijeta odluka o ponovnom održavanju Olimpijskih igara; osnovan je Međunarodni olimpijski odbor (MOO); prvi predsjednik MOO-a Dimitrios Vikelas predložio da domaćin I. olimpijskih igara modernoga doba bude Atena
- 1896. - održane I. olimpijske igre u Ateni; prvi pobjednik bio je američki troskokaš James Conolly (6. travnja 1896.); pobjednik maratonske utrke bio je grčki pastir Spiridon Louis; prvi put pjevana je Olimpijska himna; u 43 discipline natjecao se 241 sportaš iz 14 zemalja
- 1911. - olimpijske igre podijeljene na ljetne i zimske
- 1912. - na V. olimpijskim igrama u Stockholmu prvi put upotrijebljena foto-finiš tehnologija
- 1920. - na VII. olimpijskim igrama u Antwerpenu prvi put na jarbol podignuta olimpijska zastava i izgovorena olimpijska prisega
- 1924. - na VIII. olimpijskim igrama u Parizu geslo Igara postala je izreka "Citius, Altius, Fortius"; održan prvi radio prijenos Igara uživo
- 1928. - na IX. olimpijskim igrama u Amsterdamu prvi put tijekom trajanja Igara na stadionu gorio olimpijski plamen; prvi put Grci na čelu svečanog mimohoda zemalja sudionica na otvorenju Igara
- 1932. - na X. olimpijskim igrama u Los Angelesu predstavljen logotip Igara; uvedena podjela medalja na pobjedničkom postolju; Igre prvi put trajale 16 dana
- 1936. - XI. olimpijske igre u Berlinu - održano prvo prenošenje olimpijske vatre bakljom iz Olimpije u Grčkoj; olimpijska vatra upaljena uz pomoć sunčeve svjetlosti;
- 1948. - XIV. olimpijske igre u Londonu prvi put mogle su se pratiti na TV-ekranima
- 1952. - XV. olimpijske igre u Helsinkiju - početak olimpijske numizmatike; uveden izbor domaćina olimpijskih igara 30-minutnim predstavljanjem gradova kandidata i konačnim izglasavanjem
- 1956. - XVI. olimpijske igre u Melbourneu - prvi put olimpijske igre održane u Oceaniji; konjička natjecanja zbog strogih zakona o karanteni održana u Stockholmu; prvi bojkot olimpijskih igara; u svečanosti zatvaranja sudionici idu zajedno kao simbol svjetskog jedinstva; na mačevalačkim natjecanjima upotrijebljeno električno obilježavanje pogotka; u plivanju uveden poluautomatski mjerač vremena s digitalnim displejem
- 1958. - MOO prihvatio Olimpijsku himnu kao olimpijski simbol
- 1960. - XVII. olimpijske igre u Rimu - prvi put službeno izvedena Olimpijska himna; prvi TV prijenos Igara uživo gledalo više milijuna ljudi širom svijeta - prvi TV prijenos u SAD, Japan i Kanadu; zbog apartheida zadnje pojavljivanje Republike Južne Afrike na olimpijskim igrama
- 1964. - XVIII. olimpijske igre u Tokiju - prve igre na azijskom kontinentu; dodijeljena prva nagrada za fair-play; odbojka i judo uvedeni u olimpijski program, a ženska odbojka prvi je ekipni ženski sport na olimpijskim igrama; fiberglas postaje materijal za motku u skoku motkom
- 1968. - XIX. olimpijske igre u Mexico Cityju - igre održane na najvećoj nadmorskoj visini (oko 2300 m); prva uporaba sintetičkog materijala za trkaće staze (tartan); prvi put pobjednici natjecanja morali su proći doping-kontrolu (narkotici i stimulansi); prvi put službeno priznavanje postignutih vremena elektroničkim mjerenjem (atletika, biciklizam, veslanje, kanu, plivanje i konjički sport); uvedena provjera spola za žene
- 1972. - XX. olimpijske igre u Muenchenu - olimpijski suci prvi put dali prisegu; predstavljena prva maskota na olimpijskim igrama; streličarstvo nakon 52 i rukomet nakon 36 godina vraćeni; u kanu/kajak uveden slalom na divljim vodama; u terorističkom napadu Palestinaca ubijeno 11 Izraelaca, jedan policajac i petero terorista;
- 1976. - XXI. olimpijske igre u Montrealu - žene se prvi put natječu u košarci, rukometu i veslanju; olimpijski plamen prenesen je iz Atene u kanadsku Otawu satelitskim putem; afričke zemlje bojkotirale igre;
- 1980. - XXII. olimpijske igre u Moskvi - prvi put Olimpijske igre održane u nekoj socijalističkoj zemlji; 65 zemalja predvođenih SAD-om bojkotiralo moskovske Igre; prvi put odigran ženski hokej na travi;
- 1984. - XXIII. olimpijske igre u Los Angelesu - žene prvi put sudjeluju u maratonu i cestovnoj biciklističkoj utrci, a na program su uvedeni ritmička gimnastika i sinkronizirano plivanje; 14 zemalja predvođenih SSSR-om bojkotiralo Igre; prvi put Igre su financirali sponzori;
- 1988. - XXIV. olimpijske igre u Seoulu - stolni tenis prvi put u programu Igara; tenis vraćen u program nakon 64 godine; u konjičkom sportu prvi put sve medalje u dresuri odnijele žene
- 1992. - XXV. olimpijske igre u Barceloni - na košarkaškom turniru prvi put mogu igrati profesionalci; u program Igara uvršteni su judo za žene i badminton, te baseball nakon što se šest puta pojavljivao kao demonstracijski sport; Južna Afrika vratila se na Olimpijske igre nakon 32 godine;
- 1996. - XXVI. olimpijske igre u Atlanti - sudjelovali natjecatelji svih priznatih nacionalnih olimpijskih odbora - članova MOO-a (197); prvi put na programu Igara: laki veslači i ženski nogomet, odbojka na pijesku i brdski biciklizam; u biciklizmu se mogu natjecati i profesionalci; predstavljen ženski sport softball; prvi put nogometna momčad može imati tri profesionalna igrača bez obzira na dob ili olimpijsko iskustvo; od Igara u Atlanti ne održavaju se demonstracijski sportovi;
- 2000. - XXVII. olimpijske igre u Sydneyju - najveće igre modernoga doba - sudjelovao 10.651 sportaš iz 199 nacionalnih olimpijskih odbora te četiri natjecatelja iz Istočnog Timora pod olimpijskom zastavom kao neovisni sportaši; natjecalo se u 28 sportova (300 sportskih disciplina); triatlon i taekwondo ušli u program olimpijskih igara; žene prvi put nastupile u modernom petoboju i dizanju utega.
- 2004. - XXVIII. olimpijske igre u Ateni - bodovi ostvareni na teniskom olimpijskom turniru pribrojit će se bodovima na svjetskoj teniskoj rang-listi; boksačka natjecanja se snimaju zbog verifikacije rezultata; u program Olimpijskih igara uvršteno žensko hrvanje