VOA/Washington - Hoće li ulazak Hrvatske u EU destabilizirati BiH?
Europska unija želi da Hrvatska postane njezinom članicom istodobno kad i Bugarska i Rumunjska, 2007. g., ali taj datum nije postavljen kao strogi rok, tumači u razgovoru za Glas Amerike Nida Gelazis iz washingtonskog Centra Woodrow Wilson.
Gelazis je istraživala probleme vezane za ulazak bivših komunističkih zemalja u EU i podsjeća da je i odgoda bilo i prilikom prijema deset zemalja iz prvog kruga. U predstojećem krugu odgode bi mogle biti i češće, prognozira Gelazis za VOA-u, objašnjavajući da se Bruxelles tek treba uhvatiti u koštac s potpunom integracijom 10 novih članica.
Postoji i mogućnost da se javnost u Hrvatskoj u međuvremenu "ohladi" prema Uniji, priznaje ona, podsjećajući da se nešto slično dogodilo i uoči prijema Slovačke i Češke ali istodobno dovodi u pitanje postojanje kvalitetne alternative.
Norveška je bogata zemlja izvan okvira EU-a ali se svakodnevno mora prilagođavati svom okruženju, napominje Gelazis za VOA-u, konstatirajući da "kada trguje sa susjedima, Norveška mora poštovati pravila Unije - a nema pravo glasa kada se ta pravila donose".
U slučaju ulaska u EU "napredak je stvaran i može se izmjeriti", naglašava stručnjakinja iz Centra Woodrow Wilson: "Čak i prije ulaska u Uniju - ako se postavi čvrsti rok, onda ekonomije dobiju zamah, strani ulagači skloniji su ulagati, postoji dobar zakonski temelj koji podržava poslovanje a tu je i obrazovana i motivirana radna snaga", tumači Gelazis.
Ona ipak izdvaja problem upitnih ulaganja velikih njemačkih zemalja poput Njemačke i Italije čije se gospodarstvo suočava s problemima a kada je riječ o hrvatskim aspiracijama, ne treba zaboraviti ni utjecaj hrvatskog članstva u EU na susjede, pogotovo Bosnu i Hercegovinu, prenosi VOA.
Navodeći da je na jednom znanstvenom skupu, održanom prošlog tjedna u Grčkoj, postavljeno pitanje hoće li ulazak Hrvatske u EU destabilizirati BiH, Gelazis podsjeća u razgovoru za VOA-u da "u Bosni žive stotine tisuća hrvatskih državljana".
Hoće li oni otići iz Bosne u Hrvatsku ako Hrvatska postane članicom Unije, pita ona, napominjući da je BiH još prilično daleko od članstva, "a znam da Bruxelles želi da Hrvatska uđe u Uniju s Rumunjskom i Bugarskom", dodaje Gelazis.
Po njezinom mišljenju, taj bi se problem možda mogao riješiti ako se privremeno - nekoliko godina nakon hrvatskog ulaska u Uniju - zabrani zapošljavanje stranaca iz država ne-članica, kao što je učinjeno u baltičkim zemljama, koje imaju veliku rusku manjinu, prenosi VOA riječi stručnjakinje iz washingtonskog Centra Woodrow Wilson.
Neues Deutschland/Berlin - Bruxelles budno prati poteze hrvatske vlade
Još je uvijek sporno hoće li 4,5 milijuna hrvatskih građana uspjeti izvući kakvu materijalnu korist iz približavanja Hrvatske EU-u, konstatira berlinski list "Neues Deutschland".
Usprkos niskoj stopi inflacije, stabilnom tečaju kune u odnosu na euro i tvrdnjama HNB-a o "umjerenom gospodarskom rastu" Hrvatsku tek čekaju "najradikalnije kapitalističke mjere prilagodbe", ističe list, dodajući da se zato hrvatska vlada i parlament nalaze pod stalnim nadzorom Bruxellesa.
Zagreb je u međuvremenu ispunio neke od uvjeta unosnog euro-kluba ali Hrvatska će uz stopu nezaposlenosti od 15 posto i prosječnu mjesečnu plaću od tek nešto više od 500 eura morati u sljedećih 15 godina povećati produktivnost za pet posto godišnje kako bi ponovno dosegnula prijeratnu razinu, upozorava ND.
Da nije bilo procvata turizma na Jadranu i tržišta nekretninama - "trgovci računaju da će se u sljedeće dvije godine cijene nekretnina upeterostručiti" - Hrvatska danas ne bi bila u bitno boljoj poziciji od ostalih bivših jugoslavenskih republika Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije, tvrdi list.
Početkom sljedeće godine trebala bi biti održana vladina konferencija na kojoj će biti dogovoreni sljedeći koraci na putu do prijema druge bivše jugoslavenske republike u EU, najavljuje "Neues Deutschland", zaključujući da nakon višegodišnje suzdržanosti postoje dobri izgledi da za tri godine premijer Ivo Sanader krene u predizbornu kampanju kao "otac pristupa Hrvatske EU-u".
RFE/Prag - Mostarska deklaracija važna je za Hrvatsku u kontekstu razvoja kulturnog turizma
Za Hrvatsku je potpisivanje Mostarske deklaracije na završetku konferencije ministara kulture zemalja jugoistočne Europe pod nazivom "Kulturna baština - most prema zajedničkoj budućnosti" izuzetno važno, posebno u kontekstu razvoja kulturnog turizma, izjavljuje za Radio Slobodnu Europu hrvatski ministar kulture Božo Biškupić.
"Ministarstvo kulture u Hrvatskoj vrlo aktivno sudjeluje u uspostavi novih načina kooperacije zajedno s turizmom jer mislimo da danas, u ovo vrijeme, turist više neće doći, posebno kad je riječ o jadranskoj obali, samo zbog toga da bi se okupao u moru", kazao je ministar Biškupić za RFE.
Crna Gora također se zalaže za povezivanje regije kroz kulturni turizam a crnogorska ministrica kulture Vesna Kilibarda izražava u izjavi za RFE uvjerenje "da je kultura zapravo prvo područje na kojem ćemo obnoviti suradnju i započeti projekte koje možemo raditi na razini regionalnih integracija i na putu ulaska u EU općenito, koji predstoji svima nama u regiji".
Mostarska deklaracija konstatira potrebu za reafirmacijom kulture baštine i suradnjom više zemalja regije kao preduvjete kulturnog napretka na tom području, navodi postaja, dodajući da je preko venecijanskog odjela UNESCO-a formiran i fond od 800 tisuća eura, kojim će se financirati aktivnosti sdefinirane Deklaracijom, što posebno vrijedi za kulturni turizam.
Oslobođenje/Sarajevo - Pitanje stanarskih prava ostaje sporno i na relaciji BiH-Hrvatska
Bosanskohercegovački ministar pravosuđa Slobodan Kovač i njegova hrvatska kolegica Vesna Škare-Ožbolt nastavit će ovog tjedna razgovor o neriješenim imovinskim odnosima između BiH i Hrvatske, najavljuje sarajevsko "Oslobođenje".
Sporni su stanovi koje Republika Hrvatska ne želi vratiti bosanskohercegovačkim građanima, prenosi list riječi ministra Kovača.
Stanarski problemi bivših građana Hrvatske brinu Republiku Srpsku, u kojoj žive izbjeglice iz susjedstva, nerijetko u domovima prognanih Bošnjaka ili Hrvata, tumači Kovač, dodajući da bh. vlasti traže od Hrvatske da stanarsko pravo tretira kao vlasničko, izbjeglicama vrati domove i omogući otkup, prenosi sarajevski list njegove riječi.
Hrvatska strana ne želi pak vratiti stanove izbjeglicama koji njima žele mešetariti, saznaje "Oslobođenje". Hrvatske vlasti ponudile su povrat imovine izbjeglicama koji se žele vratiti i ostati u RH, dok ostalim obiteljima koje u RH ne namjeravaju živjeti ali žele natrag svoje stanove da bi ih potom prodale ne nude ništa, navodi list.
Oslobođenje/Sarajevo - Kritika Human Rights Watch-a - pljuska hrvatskom pravosuđu
Upravo u vrijeme dok se čeka odluka ICTY-ja o prepuštanju nekih predmeta hrvatskom pravosuđu oglasila se američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch, proglašavajući ga etnički pristranim i nedovoljno profesionalnim, bilježi sarajevsko "Oslobođenje".
"Ova svojevrsna pljuska hrvatskom pravosuđu mogla bi imati i negativan utjecaj i na haaški sud, odnosno, na ostvarenje mogućnosti da neke predmete preuzme Hrvatska, tim više što je, iako u blažoj formi, loše mišljenje o hrvatskom pravosuđu nedavno izrekao i predsjednik tog suda Theodor Meron", spekulira sarajevski list.
Time su izgledi da hrvatsko pravosuđe preuzme od ICTY-a neke predmete smanjene, zaključuje "Oslobođenje".
Forbes/New York - Hrvatska Brela - među 25 najljepših plaža svijeta
Jedna od najboljih stvari, vezanih za odmor na plaži, jest to što svatko može naći nešto za sebei, konstatira u najnovijem broju časopis Forbes, uvrstivši među preporučenih 25 najljepših plaža svijeta u 2004. g. i hrvatska Brela.
Iako milijuni Europljana tijekom godišnjih odmora u kolovozu još uvijek kreću u smjeru plaža, u SAD-u je plažu potražilo samo 11 posto turista, bilježi newyorški časopis, pozivajući se na podatke Travel Industry Association of America sa sjedištem u Washingtonu.
Godine 2001. i 2002. najvažnija aktivnost turista bila je kupovina a 34 posto svih tirista ustvrdilo je da je terapija kroz kupovinu bila glavni razlog njihova putovanja, navodi "Forbes", dodajući ipak da odmor na plaži još uvijek zauzima više mjesto na popisu raznovrsnih putovanja od, primjerice, odmora uz golf, posjeta nacionalnim parkovima i tematskim parkovima.
Preporučujući turistima neke od najljepših plaža na svijetu, časopis uvrštava hrvatska Brela u društvo Copacabane, St. Tropeza, grčkog otoka Santorinija, španjolske Coste del Sol ali i egzotičnih plaža u Belizeu, Antigui i Maledivima.