HINA - Financijski servis
Hrvatski se bankarski sektor razdvojio na dvije skupine - onu koju čini deset velikih banaka, s udjelom od 87 posto u ukupnom bankarskom tržištu. Te 30-ak banaka koje pojedinačno u prosjeku drže po manje od 1 posto tržišta, istaknuo je na današnjem predstavljanju posebnog izdanja Privrednog vjesnika "Banke - Hrvatska & svijet" jedan od urednika tog izdanja, ekonomski analitičar Žarko Primorac.
Profiliranje u tom smjeru nastavit će se i dalje, dodao je Primorac te naglasio kako male banke svoju šansu u tom procesu trebaju potražiti u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, koji čini najpropulzivniji dio hrvatskog gospodarstva.
Privredni vjesnik u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) rang listu hrvatskih banaka izdaje već dvanaestu godinu, a i ovogodišnju, kao i prethodnih nekoliko godina predvode Zagrebačka banka (ZABA) i Privredna banka Zagreb (PBZ).
Prvo mjesto ljestvice, prema rezultatima poslovanja iz 2003. godine, već sedmu godinu zaredom drži ZABA, s udjelom u ukupnoj aktivi hrvatskih banka od čak 24,24 posto, a slijedi je, također sedmu godinu zaredom, PBZ s udjelom u aktivi od 17,21 posto.
Obje banke drže i visok udio u ukupnim odobrenim kreditima - ZABA 22,66 posto, a PBZ 18,93 posto.
Kreditna aktivnost banaka lani je, prema Primorčevim riječima, povećana za 18,9 posto, pri čemu su najintenzivniji, 28,5 postotni rast bilježili krediti stanovništvu, koji posljednjih godina u prosjeku rastu po znatno većoj stopi od kredita plasiranih gospodarstvu.
Naime, stanovništvu je lani upućeno oko 50 posto kreditnih sredstava, koja su u 2003. ukupno iznosila gotovo 120 milijardi kuna, a svako hrvatsko domaćinstvo trenutno je kod banaka zaduženo u prosjeku za više od 1.600 eura, kazao je Primorac.
Na rang listi hrvatskih banaka ZABA i PBZ predvode prema većini pokazatelja - ukupnom temeljnom kapitalu, aktivi, bruto i neto dobiti, jamstvenom kapitalu.
No, po veličini temeljnog kapitala na treće se mjesto, s devetog, 2003. plasirala Erste & Steiermaerkische banke, nakon spajanja s Riječkom bankom. Četvrto mjesto, pak, zauzela je HVB Splitska banka, nastala spajanjem HVB Banke i Splitske banke, dok je na peto mjesto, s četvrtog, pala Raiffeisenbank Austria (RBA).
Listu nastavljaju Hypo Alpe-Adria Bank i Varaždinska banka, a među prvih deset ušla je s 11. na 8. mjesto i Hrvatska poštanska banka, jedina među njima u državnom vlasništvu. Na devetom je mjestu po veličini temeljnog kapitala Slavonska, a na desetom Nova banka.
Tih deset banka, uz 87 postotni udio u aktivi i odobrenim kreditima, drže i 82 postotni udio u temeljnom kapitalu hrvatskog bankarstva te 84 postotni u štednji građana.