HINA - Financijski servis
Realni rast bruto domaćeg proizvoda u prvom ovogodišnjem kvartalu od 4,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pokazuje smanjenu dinamiku u odnosu na prošlu godinu u kojoj je stopa rasta u prvom tromjesečju iznosila 4,9 posto, ali je u skladu sa službenom procjenom o usporavanju rasta BDP-a u ovoj godini.
Tako Ministarstvo financija procjenjuje da će ovogodišnji realni rast BDP-a iznositi 3,7 posto.
Na osnovu rezultata iz prvog kvartala, analitičari Hrvatske gospodarske komore navode da bi ovogodišnji rast BDP-a mogao iznositi oko 3,8 posto.
Naime, u prethodnih je šest godina, mjereno stalnim cijenama iz 1997. godine, u prvih kvartalima ostvareno prosječno 23,2 posto godišnjeg BDP-a, pri čemu je najveće odstupanje od tog prosjeka bilo malih 0,2 postotna boda. Uz takav udio prvog kvartala u ovoj godini godišnji bi rast BDP-a iznosio 3,8 posto, napominje se u najnovijoj publikaciji "Gospodarska kretanja" HGK.
Promatrano po kategorijama potrošnje u prvom ovogodišnjem tromjesečju najveća je međugodišnja stopa rasta ostvarena kod investicija u fiksni kapital (8,9 posto). Međutim, ta je stopa, kao i realan rast bruto domaćeg proizvoda mjeren u kunama, bila znatno niža nego u istom kvartalu 2003. godine kada je iznosila 16,2 posto.
Isto vrijedi i za osobnu potrošnju te izvoz roba i usluga. Osobna potrošnja u prvom je tromjesečju zabilježila rast od 3,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u kojem je pak povećanje osobne potrošnje iznosilo 4,9 posto.
Izvoz roba i usluga u prvom kvartalu porastao je 6,4 posto, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju taj rast iznosio 14,3 posto.
Državna potrošnja je pak bila realno manja nego u istom razdoblju prethodne godine, za 1,6 posto (prema smanjenju od 0,7 posto u prvom kvartalu lani).
Uvoz roba i usluga, za čiju se veličinu BDP umanjuje, rastao po manjoj stopi (5,9 posto) nego u prethodnoj godini (10,3 posto).
Ipak, analitičari napominju da je za razliku od prvog kvartala prošle godine, u kojem je najveći rast realnog BDP-a mjeren u kunama ostvaren prije svega kroz izvoz roba i usluga, te investicije u fiksni kapital, a potom i osobnu potrošnju, u prvom kvartalu ove godine najveći dio rasta bruto domaćeg proizvoda ostvaren zahvaljujući upravo rastu osobne potrošnje.