To će biti treći pokušaj prodaje splitske Željezare nakon što je Vlada prihvatila prijedlog HFP-a, koji posjeduje većinski vlasnički udio, da se prodaja tog gubitaša obavi po posebnim uvjetima, ali uz obvezu da novi vlasnik preuzme svih 400 milijuna kuna duga prema raznim dobavljačima te državnim fondovima i ustanovama.
Osim toga kupac će morati uložiti najmanje 88 milijuna kuna u obrtna sredstva, to jest u pokretanje proizvodnje u punom kapacitetu, jer Željezara, koja je potencijalno najveći proizvođač građevinskog čelika u Hrvatskoj, trenutačno radi sa samo 30 posto mogućnosti, "proizvodeći" istodobno i nove gubitke.
Novi će vlasnik biti obvezan ponuditi i zamjenska jamstva, s obzirom na to da je prije dvije godine u modernizaciju proizvodne linije uloženo oko 22 milijuna eura iz zajma za koji je država izdala jamstva. Kupac, međutim, nije obvezan zadržati svih 430 radnika, premda će se, prema Vladinoj odluci, cijeniti spremnost ponuditelja da zadrži što je moguće veći broj radnika na godinu dana od datuma kupnje, ili da zbrine određeni broj radnika za koje procijeni da su tehnološki višak.
Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević, čijem sindikatu pripada najveći dio radnika, Vladinu odluku o prodaji za jednu kunu, ocjenjuje uglavnom pozitivnim i dobrim rješenjem za izlazak Željezare iz višegodišnje agonije, premda nije zadovoljan time što kupac nije obvezan zadržati sve radnike.
No, kako Hrvatska godišnje treba 280 tisuća tona građevinskog čelika, a splitska Željezara može proizvesti oko 200 tisuća tona, tvrtki je budućnost osigurana, procjenjuje Matijašević, pa se može očekivati, ako ne odmah, onda u što skorije vrijeme, i zapošljavanje novih radnika.
Međutim, dodaje, to je i dokaz da Željezara nije propala zbog nepostojanja tržišta već zbog sumnjivih igara, za što veći dio odgovornosti, prema njegovim riječima, snosi i bivša Vlada to jest njezini dužnosnici koji su podržavali uvoznički lobi. Vlada je, kaže Matijašević, počela reagirati tek kad su radnici, nezadovoljni višemjesečnim kašnjenjem plaća, u travnju prošle godine izašli na ulice i blokirali tvornicu.
Uslijedila je zatim smjena Uprave, HEP je isključio tvornici struju zbog čega je obustavljena proizvodnja u trenutku kada je građevinarima na autocesti Zagreb - Split trebao čelik. Željezara je tako dovedena do ruba stečaja u koji će upasti, drži Matijašević, ako propadne i treći pokušaj prodaje.
Stoga HUS poručuje Vladi "neka ne slijedi loš primjer svojih prethodnika koji su, onemogućavanjem Željezare da se njezin proizvod ugradi u domaće infrastrukturne projekte, čiji je investitor država, omogućili golemu zaradu uvoznicima čelika, a Željezaru odveli u propast."
Matijašević podsjeća, međutim, kako bi Vlada uz to trebala ograničiti izvoz otpadnog željeza, suzbiti nelojalnu konkurenciju pri uvozu betonskog čelika, što ga proizvodi i splitska Željezara, te, posebno ističe, da se, prije prodaje državnog udjela u Željezari, tvornici treba dodjeliti status specijalnog potrošača električne energije, kako cijena struje ne bi pojela zaradu.