Lay je u optužnici, koja je otvorena u četvrtak, optužen za sudjelovanje u zavjeri, za krivotvorenje financijskih izvješća Enrona i davanje lažnih izjava o financijskom stanju u tvrtki.
Prijeti mu 175 godina zatvora i novčana kazna od 5,75 milijuna dolara ukoliko bude osuđen.
Na prvom pojavljivanju pred sudom u Houstonu nakon što se predao FBI-aju, Lay je izjavio da se ne osjeća krivim.
Enron sa sjedištem u Houstonu, Teksas, bio je po prihodima sedma američka tvrtka prije nego što je krajem 2001. bankrotirala.
Uz Laya, za prikrivanje dugova i gubitaka u visini nekoliko milijardi dolara optužen je još 21 čelnik tvrtke. Svi su se oni obogatili visokim plaćama i dionicama.
Enronova propast stajala je investitore milijarde dolara, a tisuće njegovih radnika izgubilo je posao i mirovinske uštede.
Lay (62), prijatelj i donator predsjednika Georgea W. Busha koji ga je zvao "Kenny Boy", uporno niječe da je učinio bilo što loše.
U posebnoj tužbi američko Povjerenstvo za trgovanje vrijednosnim papirima traži da Lay vrati 90 milijuna dolara za koje drži da ih je zaradio ilegalnom trgovinom dionicama.
Podizanje optužnice protiv Laya važno je postignuće američke vlade u borbi protiv korporacijskih prijevara.
Lay je osnivač i dugogodišnji predsjednik Enrona čije su se operacije u oblasti energetike protezale diljem svijeta. Nekad predmet divljenja, tvrtka je u Americi postala simbol korporacijske pohlepe i nekontroliranosti.
Enronov pad bio je prvi u nizu korporacijskih skandala koji su uslijedili u Americi i završili propašću divova poput računovodstvene tvrtke Arthur Andersen te telekomunikacijskih divova World Com i Global Crossing.
Bankroti tih tvrtki i kriminal njihova vodstva uzdrmali su povjerenje javnosti u američke korporacije i pridonijeli krizi na svjetskim burzama. Nakon toga američki Kongres je usvojio strože zakone koji reguliraju upravljanje korporacijama.