Prijedlogom rebalansa ukupni bi proračunski prihodi s ranije planiranih 79,4 milijarde kuna bili povećani na 82,2 milijarde kuna.
Povećanju prihoda najviše će doprinijeti očekivanih 1,83 milijarde kuna dividende od udjela države u Hrvatskom telekomu.
Veće prihode država očekuje i od PDV-a (433 milijuna kuna više), od socijalnih doprinosa (560 milijuna više), te poreza na dohodak (111 milijuna kuna više).
Na rashodnoj strani od 2,2 milijarde kuna povećanja najviše se (1,2 milijarde) odnosi na HŽ.
Rebalansom kompletna sredstva koja služe za financiranje HŽ-a ulaze u proračun što će pridonijeti transparentnosti financiranja HŽ-a, rekao je ministar financija Ivan Šuker.
Uz Ministarstvo mora, prometa i veza u koje je uključen HŽ, više sredstava rebalansom će dobiti i Ministarstvo financija (543 milijuna kuna ili ukupno 26,6 milijardi) te MUP (118 milijuna kuna više ili ukupno 3,1 milijardu).
Najveće pak smanjenje predviđeno je na poziciji Ministarstva poljoprivrede koje bi dobilo 39 milijuna kuna manje ili 2,6 milijardi ukupno, Državne geodetske uprave 15 milijuna kuna manje, Ministarstva zaštite okoliša 10 milijuna, a Ministarstvu pravosuđa 8 milijuna kuna manje.
Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang kaže kako rebalans zadržava investicijsko- gospodarsku i socijalnu komponentu. Tako bi rebalansom Ministarstvo gospodarstva trebalo dobiti dodatnih 73 milijuna kuna, a povećanje se ponajprije odnosi na poticanje zapošljavanja i poticanje malog i srednjeg poduzetništva. Tako bi i Fond za razvoj dobio 142 milijuna kuna više.
Isto tako, više sredstava mogu očekivati i Ministarstvo obitelji kojemu bi išlo 51,7 milijuna kuna više te Ministarstvo zdravstva s povećanjem od 118 milijuna kuna.
Rebalansom proračuna sveukupno bi se rashodi (kada se doda i otplata dugova) sa 101,7 milijardi kuna povećali na 103,9 milijardi.
Prema riječima ministra Šukera rebalansom se smanjuje zaduženje za 484 milijuna kuna, a deficit državnog proračuna smanjio bi se za više od 600 milijuna kuna. Time bi se i deficit državnog proračuna u ovoj godini zadržao na 4,5 posto BDP-a.
Ova Vlada i kroz rebalans proračuna usporava i svodi rast vanjskog duga u dugoročno prihvatljive okvire na putu približavanja EU, ustvrdio je premijer Ivo Sanader.