U Županiji je 49.883 registriranih vozila a ukupna godišnja naknada iznosi oko 5,3 milijuna kuna, pa bi pedeset postotni povrat iznosio oko 2,5 milijuna kuna. U Savjetu smatraju da se tim novcem može unaprijediti javni prijevoz putnika i na druge načine povećati sigurnost u cestovnom prometu, kao i zaštititi okoliš od prometnog zagađenja. Pod zagađenjem se ne misli samo na ispušne plinove, već i na zakrčenost zelenih i drugih gradskih površina automobilima, rečeno je na Savjetu.
Član Savjeta Juraj Štrenger predložio je da se iz tog novca financira izrada dokumentacije o isplativosti proizvodnje biodiesela iz uljane repice, koja se može proizvoditi na sada neobrađenim površinama Županije, "a približavanje standardima EU obvezivat će nas na minimalno desetpostotunu zastupljenost bioenergije".
Miloš Đanković založio se da se ograničenja brzine prilagode realnim uvjetima, posebno na državnoj cesti D 1, jer se ograničenja brzine od 50 kilometara na sat na dionicama kojima se bez problema može voziti dvostruko brže, ne poštuju.
Voditelj Odsjeka sigurnosti cestovnog prometa u Policijskoj upravi karlovačkoj Slavko Ciboci s tim u vezi je kazao da se na četiri kilometara dugačkom potezu državne ceste D 1 u Tušilovičkom Cerovcu, na kojem su se iz godine u godinu ponavljale prometne nesreće s poginulim osobama, unatrag dvije godine od kada je brzina ograničena na 50 kilometara na sat nije dogodila prometna nezgoda sa smrtnim ishodom.
Ocijenivši da se broj teških prometnih nesreća na karlovačkom području ne povećava iznio je podatak da je 2002. godine na prometnicama u Karlovačkoj županiji poginulo 38 osoba, 2003. godine 34, a u prvih šest mjeseci ove godine 15.
Podsjetio je da su u srpnju pretprošle godine poginule četiri osobe, prošle godine osam, a za ovu godinu se zbog otvorenja auto-cesta očekuje znatan pad prometa na D1 - od Karlovca prema Slunju i dalje prema Plitvicama te se očekuje da i broj prometnih nesreća, posebno onih sa smrtnim ishodom opada.