RFE/Prag - U Hrvatskoj se i dalje osjeća nostalgija prema ustašama
"Cilj akcije 'Posljednja prilika' jest doći do informacija koje se tiču ratnih zločinaca kako bi oni još mogli biti izvedeni pred lice pravde", tumači ravnatelj Centra Simona Wiesenthala Efraim Zuroff u razgovoru za Radio slobodnu Europu razloge za njezino pokretanje.
"Projekt se provodi u nekoliko europskih zemalja. Počeo je prije dvije godine u baltičkim zemljama, prije deset mjeseci pokrenut je u Poljskoj, Rumunjskoj i Austriji a sada će se akcija početi voditi u Hrvatskoj", najavljuje Zuroff, navodeći i datume za pokretanje spomenute akcije u Mađarskoj, Argentini, Njemačkoj i Ukrajini.
Što se tiče suočavanja hrvatskih građana s ustaškim dijelom prošlosti, "Hrvatska je, iskreno rečeno učinila napredak. Važan korak bilo je suđenje Dinku Šakiću, zapovjedniku koncentracijskog logora Jasenovac, ali kod običnih građana se još uvijek osjeća nostalgija prema ustašama, i to je jedan od razloga zbog kojih se operacija 'Posljednja prilika' pokreće i u Hrvatskoj", tumači Zuroff u razgovoru za RFE.
Elementi rasizma i ksenofobije nesumnjivo su prisutni i u drugim zemljama zapadnog Balkana, napominje ravnatelj Centra Simona Wiesenthala, upozoravajući ipak da je "svaka zemlja posebna priča i posebna tema", prenosi postaja njegove riječi.
"Primjerice, prije nekoliko dana jedan je član lokalnog parlamenta u blizini Dubrovnika rekao da bi prodaja imovine Židovima bila i gora nego prodaja nekretnina Srbima. To je primjer antisemitizma i etničke mržnje koja egzistira na Balkanu. Nažalost, to je trajan problem, a ne nešto što bi bilo novo na Balkanu", upozorava Zuroff u razgovoru za postaju.
Partner Centra Simona Wiesenthala u zemljama nastalim nakon raspada Jugoslavije bit će Građanski odbor za ljudska prava iz Zagreba, čiji je predsjednik Zoran Pusić svjestan da su jugoslavenske socijalističke vlasti učinile mnogo na progonu ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, prenosi postaja.
"Glavni razlog da smo se toga prihvatili nije to da vjerujemo da će se dogoditi neka spektakularna uhićenja", naglašava Pusić, ističući u prvi plan potrebu da se "ne samo u cijeloj regiji već i u cijeloj Europi" podsjeća na ideologije i ideje koje su dovele do zločina. "Te ideje, malo promijenjene, prisutne su i danas, posebno u tranzicijskim zemljama", upozorava Pusić.
RFE/Prag - Meron o pripremljenosti pravosuđa BiH i Hrvatske da preuzmu suđenja za ratne zločine
Predsjednik suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije Theodor Meron ocijenio je da je Hrvatska znatno poboljšala suradnju sa Sudom, no napomenuo je i da ostaje određena zabrinutost radi pristranosti nekih dijelova hrvatskog pravosuđa, izvjestila je postaja Radio slobodna Europa u prilogu o izvješću glavne tužiteljice suda u Haagu Carle del Ponte i predsjednika suda Merona Vijeću sigurnosti UN-a.
Meron je također ponovio kako je izostanak uhićenja odbjeglog generala Ante Gotovine razlog za "ozbiljnu zabrinutost", navodi postaja. Sudac Meron izvijestio je i da je ostvaren napredak u pripremama lokalnih pravosuđa u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj da preuzmu slučajeva nižerangiranih osumnjičenika, te je iznio i ocjenu da je sarajevski sud za ratne zločine "gotovo spreman za održavanje 'vjerodostojna i pravedna' suđenja", izvješćuje postaja.
VOA/Washington - U izricanju presude Milanu Babiću sudac ICTY-ja bio je stroži od tužitelja
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije nastojao je postići ravnotežu između više faktora koji utječu na presudu, odgovara pravna savjetnica ICTY-ja i predstavnica Koalicije za međunarodnu pravdu Judith Armatta na pitanje zašto je haaški sud odrezao Milanu Babiću strožu kaznu no što su tužitelji tražili.
"S jedne strane Tribunal je želio pokazati da su djela za koja je Babić bio optužen i u vezi s kojima je priznao krivicu bila vrlo teška. S druge strane, Tribunal je bio svjestan i olakotnih okolnosti", tumači Armatta, navodeći kao primjer dragovoljnu predaju optuženika prije samog podizanja optužnice te svjedočenje u suđenju Slobodanu Miloševiću i iskazano kajanje i ispriku žrtvama.
Kada su žrtve u pitanju, nijedna presuda nije pravedna jer se mrtvi ne mogu vratiti u život, ističe predstavnica Koalicije za međunarodnu pravdu. No, ICTY-ju je jako važno što se Babić pokajao zbog zločina u krajini i ispričao hrvatskom narodu, dodaje Armatta u razgovoru za VOA-u, napominjući da je "to važno za pomirenje Hrvata i Srba, kako se zločini ne bi ponovili".
Die Presse/Beč - Zračni prijevoznici ciljaju na tržište istočne Europe
Iako je kupovna moć građana istočnoeuropskih zemalja još uvijek relativno skromna, stručnjaci prognoziraju da će proširenje Europske unije niti snažan poticaj za rast tržišta zrakoplovnih tvrtki u istočnoj Europi, prenosi bečki Die Presse.
Udruženje europskih zračnih linijskih prijevoznika AEA očekuje da će ove godine zračni promet u cijeloj Europi zabilježiti porast od 12 posto, navodi bečki list, prenoseći izjavu glavnog tajnika AEA-e Ulricha Schultea-Strathausa da "u okviru starog EU-a računamo s rastom od šest posto dok će u novim i budućim članicama Unije ta stopa vjerojatno dosegnuti 34 posto".
Statistički podaci pokazuju da svaki četvrti građanin starih članica bar jednom godišnje putuje zrakoplovom dok u novim članicama to čini tek svaki dvadeseti građanin, napominje list, tumačeći da potpuno iskorištavanje tog potencijala zahtijeva sveobuhvatan proces restrukturiranja - "ponajprije u zračnim prijevoznicima zemalja izvan okvira EU-a".
Primjerice, rumunjski zračni prijevoznik Tarom i hrvatski Croatia Airlines imaju, doduše, suvremene zrakoplove ali "standardi moraju biti prilagođeni onima na Zapadu, moraju postati fleksibilniji", što podrazumijeva ogromnu redukciju troškova u većinom državnim zračnim prijevoznicima, tumači Schulte-Strathaus.
Osim toga, "relativno maleni zračni prijevoznici srednje Europe zapravo su outsideri te moraju hvatati korak s globalnim trendovima", navodi list riječi glavnog tajnika AEA-e, podsjećajući pritom da je slovenski Adria Airways već u studenom ove godine namjerava pristupiti Star Alliance-u a taj korak priprema i hrvatski Croatia Airlines.
APA/Beč - Cestarine se pretvaraju u "skrivene" troškove odmora
Pristojbe na europskim auto-cestama postupno se pretvaraju u "skrivene" troškove odmora, upozorava austrijska agencija APA, pozivajući se na istraživanje koje je po njezinu nalogu proveo austrijski auto-klub OEAMTC, sastavivši pet ruta do omiljenih turističkih odredišta Austrijanaca.
Cestarine se ne naplaćuju samo u 14 europskih zemalja - Irskoj, Belgiji, Njemačkoj, Letoniji, Litvi, Estoniji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Rumunjskoj, Moldovi, Ukrajini, Finskoj, Liechtensteinu i Luxemburgu, bilježi agencija.
U ostalim zemljama pristojbe se plaćaju gotovinom na naplatnim kućicama ili putem vinjeta a njihova visina varira od zemlje do zemlje pa i unutar pojedinih zemalja, ističe APA, navodeći kao skupe destinacije Francusku i Grčku, dokle će Austrijanci morati izdvojiti 47,80 eura (od Beča do Azurne obale) odnosno 37,80 eura (od Beča do Thessalonikija).
Među najjeftinije destinacije spada Split, "ishodište mnogih jedriličara" - austrijski će turisti do tog grada na hrvatskoj obali morati platiti tek 4,22 eura cestarine, naglašava agencija, pozivajući se na podatke OEAMTC-a.
Talijanska uprava za auto-ceste Societa Autostrade najavila je povećanje cestarina za prosječno 2,26 posto a i mnoge druge nacionalne uprave kane slijediti talijanski primjer ili su već povećale cestarine, ističe agencija.
Bez obzira na cestarine, čini se da su ove godine zastoji i pojačan promet zajamčeni cijelog ljeta ponajprije na ruti sjever-jug, napominje APA, prenoseći u tom kontekstu napomenu stručnjaka OEAMTC-a Willyja Matzkea da se određeno rasterećenje ipak osjeća u Sloveniji i Hrvatskoj gdje je nedavno otvorena nova auto-cesta u smjeru Zadra. "Time je napetost osjetno smanjena", ističe Matzke.
Budapest Business Journal/Budimpešta - Hrvatska jedan od glavnih konkurenata mađarskom turizmu
U Strategiji razvoja mađarskog turizma, planu koji je pripremila skupina mladih stručnjaka ministarstva turizma i mađarske državne agencije za turističku promidžbu o kojemu će mađarska vlada raspravljati ove jeseni, ocjenjuje se, kako prenosi Budapest Business Journal, i da su glavni konkurenti mađarskom turizmu Austrija, Češka, Slovačka, Poljska, Slovenija, Hrvatska i Rumunjska.
Mađarskoj nedostaje opća turistička strategija a u pogledu turističkih atrakcija i prihoda koje na temelju njih ostvaruje, Mađarska postupno sve više zaostaje u odnosu na zemlje regije, upozorava se u analizi koja je pokazala da zemlje regije Mađarskoj oduzimaju turiste zahvaljujući svojim prirodnim potencijalima, razvoju infrastrukture ili učinkovitijem turističkom marketingu, prenosi list. Studija strategije razvoja mađarskog turizma analizira mogućnosti razvoja i utvrđuje
ciljevi mađarskog turizma za razdoblje do 2013. godine, navodi Budapest Business Journal.
Dnevnik/Novi Sad - Sporazum Hrvatske i SCG-a o slobodnoj trgovini samo je još jedna propuštena prilika
Sporazum Hrvatske i SCG-a o slobodnoj trgovini "samo je još jedna propuštena prilika", ocjenjuje u razgovoru za novosadski "Dnevnik" tajnik Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije Milan Prostran uoči stupanja na snagu tog dokumenta.
Da je bilo više razumijevanja na obje strane, uvozne i izvozne takse i ostala ograničenja već bi bili ukinuti, što bi bilo bolje za poljoprivredu i gospodarstvo obje zemlje, tvrdi Prostran.
Robna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Hrvatske i SCG-a jest mala - prošle je godine Hrvatska u Srbiju izvezla robu u vrijednosti 48 milijuna eura, a u suprotnom je smjeru otišlo robe u visini 18 milijuna eura, prenosi novosadski list Prostranove navode i napomenu da bi se opseg te ramjene "mogao i morao znatno povećati".
"Iako se od sutra, nažalost, ništa spektakularno neće događati, sljedećih će godina biti pomaka jer će se carine morati postupno smanjivati, budući da je to predviđeno Paktom za stabilizaciju jugoistočne Europe", naglašava tajnik Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije, podsjećajući da bi se sljedeće tri godine carine na izvoz poljoprivredno-prehrambenihj proizvoda trebale godišnje smanjivati za trećinu da bi 2007. bile potpuno ukinute.
Hrvatske tvrtke očekuju otvaranje srpskog tržišta za bescarinsku prodaju juha, "Vegete", "Cedevite" i drugih sličnih proizvoda, dok se u Hrvatskoj očekuje pojačano prisustvo srpskih proizvoda poput "šljivovice", slatkiša, mineralne vode i sokova, prenosi list.
Jedna od mogućnosti za svladavanje carinskih i drugih prepreka jest kupovina tvornica, podsjeća Prostran, ističući da tu mogućnost zasad koriste samo hrvatske tvrtke "dok sličnih primjera u obrnutom smjeru zasad nema a nema ni nagovještaja da bi ih moglo biti", dodaje on u razgovoru za novosadski "Dnevnik".
Oslobođenje/Sarajevo - Zagreb dobiva trg i spomenik prvom hrvatskom predsjedniku
Sredinom srpnja zagrebačka Gradska skupština trebala bi se izjasniti o prijedlogu da se u hrvatskoj metropoli jedan gradski trg nazove Tuđmanovim imenom i da mu se, najvjerojatnije na istom trgu, podigne i spomenik, piše sarajevsko "Oslobođenje".
Skupštinski Odbor za imenovanje ulica i trgova sastavio prijedlog koji je prilično iznenadio javnost, da se Tuđmanovim imenom nazove sadašnji Trg maršala Tita, a da se Titovim imenom preimenuje susjedni Rooseveltov trg. Svi su prijedlozi davanja nekom trgu Tuđmanova imena zapinjali zbog raznih službenih i političkih razloga, a jedan od zadnjih prijedloga, čiji je zagovornik bio i zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić iz SDP-a, bio je da se Tuđmanovim imenom nazove za sada neuređeni prostor u sastavu Trga Francuske Republike na kojem je Tuđman 1990. godine održao središnji zagrebački predizborni skup HDZ-a, navodi se u članku. "Sve je manje za očekivati da će Gradska skupština u kojoj vijećnici SDP-a i HNS-a imaju većinu, približavanjem lokalnih izbora nastaviti braniti svoju varijantu Tuđmanovog trga u zapadnom dijelu grada, a malo je vjerojatno i da će Tito izgubiti 'svoj' trg, no, kako izgleda, 'stradat' će američki predsjednik Roosevelt", predviđa dopisnik "Oslobođenja" iz Zagreba.
Delo/Ljubljana - Stipe Šuvar - "Usamljeni jahač" na hrvatskoj političkoj pozornici
Dr. Stipe Šuvar ostao je vjeran ideji socijalizma sve do smrti što mu je na hrvatskoj političkoj sceni donijelo ulogu "usamljenog jahača", konstatira ljubljansko "Delo" povodom smrti čelnika SRP-a.
Više od aktualnih projekata Šuvarovo su političko djelovanje obilježile "kontroverze vezane za njegovu ulogu u SFRJ", konstatira ljubljanski list, dodajući da je taj političar nakon 1991. g. igrao perifernu ulogu u hrvatskoj politici, pri čemu je njegova stranka "kritizirala nacionalizam, kapitalizam i globalizaciju".
U Sloveniji je Šuvar niz godina apostrofiran kao partijski konzervativac a pripisivana mu je i negativna uloga u neuspjeloj reformi školstva u Jugoslaviji te forsiranje strukovnih škola na račun gimnazija, podsjeća "Delo".
Čelnik SRP-a često se u Sloveniji spominjao i kao jedan od začetnika ideje o "zajedničkim jezgrama" u nastavi književnosti koja je u slovenskoj javnosti u to vrijeme dočekana s žestokim kritikama i tvrdnjama da vodi u svojevrsno osporavanje slovenske kulturne autonomije i posebnosti, navodi list.
U posljednje vrijeme neki slovenski autori s područja obrazovanja upozoravaju da danas i Europa sve više financijski podupire "europske zajedničke jezgre", te u sustavima obrazovanja na području književnosti i povijesti preporučuje "isticanje sličnosti među nacionalnim literaturama" na štetu nastave nacionalne književnosti, filologije i povijesti, primjećuje "Delo".