POSLOVNI PREGLED broj 373
18. - 24. lipnja 2004.
SADRŽAJ:
VLADA ODLUČILA POVEĆATI TROŠARINE - PRIJEDLOG U HITNU SABORSKU PROCEDURU 2
VLADA DALA JAMSTVA TLM-U 2
VLADA: PRODAJA SPLITSKE ŽELJEZARE POD POSEBNIM UVJETIMA ZA JEDNU KUNU 2
VLADA ZA PREDSJEDNIKA UPRAVE FINE PREDLOŽILA ZORANA MAKSIĆA 2
MINISTAR FINANCIJA ŠUKER PRIMIO IZVRŠNOG DIREKTORA MMF-A 2
BABIĆ: DO RUJNA NOVA AGENCIJA ZA PROMICANJE STRANIH ULAGANJA 3
DZS: NETO PLAĆA ZA TRAVANJ 4.129 KUNA; STOPA NEZAPOSLENOSTI NIŽA 3
NA MOBILNO DOPISIVANJE U HRVATSKOJ LANI POTROŠENO 94,5 MILIJUNA DOLARA 3
NETO DOBIT HRVATSKIH BANAKA LANI 20,7 POSTO VEĆA NEGO 2002. GODINE 3
HAGENA: NETO IMOVINA SVIH OMF-OVA KRAJEM SVIBNJA 5,64 MILIJARDE KUNA 4
HYPO BANKA NUDI STAMBENE KREDITE UZ VALUTNU KLAUZULU U ŠVIC. FRANKU 4
OD 1. SRPNJA NA BIH TRŽIŠTU UNICREDIT ZAGREBAČKA BANKA 4
ADRIS GRUPA, INA, PLIVA, KONZUM HRVATSKE 'GAZELE' 4
HT NEĆE MIJENATI IME NAKON UVOĐENJA GLOBALNE T-ROBNE MARKE 5
BELUPO U ČETVRTAK OTVORIO NOVU TVORNICU POLUKRUTIH I TEKUĆIH LIJEKOVA 5
PREDSTAVLJENA NOVA COMBISOVA UPRAVA I PARTNERSKI UGOVOR S DELL-OM 5
BEČ: GOSPODARSKI FORUM DESET DRŽAVA OD JADRANA DO CRNOG MORA 5
SANADER S PORTUGALSKIM GOSPODARSTVENICIMA 6
HRVATSKE LUKE PRIMLJENE U UDRUŽENJE LUKA EUROPSKE UNIJE 6
U ŠIBENIKU 8. NACIONALNO SAVJETOVANJE O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU 6
DESETA MEĐUNARODNA EKONOMSKA KONFERENCIJA HNB-A U DUBROVNIKU 7
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
VLADA ODLUČILA POVEĆATI TROŠARINE - PRIJEDLOG U HITNU SABORSKU PROCEDURU
Trošarine na cigarete od 15. srpnja povećale bi se od 50 lipa do dvije kune, a na automobile prosječno za 25 posto, prijedlog je koji je sa subotnje sjednice u Šibeniku Vlada poslala u hitnu saborsku proceduru. Te bi trošarine državnom proračunu na godišnjoj razini trebale donijeti dodatnih 660 milijuna kuna (440 od cigareta i 220 milijuna od automobila). Prema prijedlogu izmjena Zakona o posebnom porezu na cigarete, trošarine bi se na najjeftinije cigarete povećale 50 lipa, ili 10 posto, za drugu skupinu jednu kunu, ili 18,52 posto, a za najskuplje cigarete dvije kune, ili 22,47 posto. Vlada je odlučila povećati i trošarine na automobile, i to prosječno za 25 posto. Vladin je prijedlog, naime, povećanje i fiksnog dijela trošarina, i to, ovisno o vrijednosti automobila, od 1500 do 10.500 kuna, a u postotnom dijelu povećale bi se za tri postotna poena. Najmanje bi se, kaže Šuker, povećale trošarine na automobile koji se najviše prodaju u Hrvatskoj, to jest na one manje vrijednosti. Prema prijedlogu koji je Vlada poslala Saboru, trošarina za automobile u najnižem cjenovnom razredu do 50.000 kuna, u kojima je trošarina samo u postotnom dijelu, sa sadašnjih 10 posto povećala bi se na 13 posto. Trošarina na automobile u cjenovnoj skupini od 50 do 100 tisuća kuna povećala bi se 1500 kuna (s 5000 na 6500 kuna), a u postotnom dijelu (na iznos veći od 50.000 kuna) s 15 na 18 posto.
VLADA DALA JAMSTVA TLM-U
Šibenskoj Tvornici lakih metala (TLM) hrvatska je Vlada na subotnjoj sjednici u Šibeniku dala državna jamstva za reprogramiranje starih dugova i za izvršenje plana proizvodnje i modernizaciju u ukupnom iznosu nešto većem od 200 milijuna kuna. Odluka je donesene na temelju prijedloga financijske konsolidacije TLM-a koji je izradilo ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, kako bi se toj tvornici omogućio opstanak na tržištu i širenje kapaciteta. Vlada je također prihvatila i odluku o objavi javnog prikupljanja ponuda za dodjelu koncesije za gospodarsko korištenje luke posebne namjene remontnog brodogradilišta Šibenik radi obavljanja izgradnje i remonta plovila. Koncesija bi se dala na 30 godina, a ocijenjeno je da s obzirom na brojnost plovila u hrvatskim vodama, te na očekivanja s obzirom na dobivanje statusa kandidata EU, remontno brodogradilište ima dobre mogućnosti za razvitak, s tim da je potrebno obaviti i određene promjene u menadžmentu. Vlada je donijela i odluku o osnivanju luka posebne namjene - vojnih luka od važnosti za Republiku Hrvatsku. Riječ je o ukupno 25 vojnih luka, a Ministarstvo obrane zaduženo je da do kraja godine izradi popis nekretnina na pomorskom dobru koje više nemaju vojnu namjenu, kako bi se njima moglo gospodarski raspolagati.
VLADA: PRODAJA SPLITSKE ŽELJEZARE POD POSEBNIM UVJETIMA ZA JEDNU KUNU
Hrvatska Vlada odlučila je u subotu u Šibeniku da se raspiše javni natječaj za prodaju 89,33 posto dionica Željezare "Split" pod posebnim uvjetima - za jednu kunu uz obvezu kupca da podmiri obveze i pokrene proizvodnju. Ima zainteresiranih za kupnju splitske Željezare, istaknuo je ministar gospodarstva Branko Vukelić. To je, naime, treći pokušaj prodaje splitske Željezare jer dosadašnji natječaji po nominalnoj vrijednosti i za 30 posto nominale nisu uspjeli. Žele li pak kupiti Željezaru po posebnim uvjetima, potencijalni kupci trebaju u tvrtku uložiti najmanje 88 milijuna kuna radi pokretanja proizvodnje, zatim preuzeti sve obveze prema državnim vjerovnicima i dati zamjenska jamstava za sva državna jamstva Željezari.
VLADA ZA PREDSJEDNIKA UPRAVE FINE PREDLOŽILA ZORANA MAKSIĆA
Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice održane u subotu predložila Nadzornom odboru Financijske agencije (FINA) da za novog predsjednika Uprave imenuje Zorana Maksića, izjavio je glasnogovornik Vlade Ratko Maček nakon sjednice. Zoran Maksić trebao bi na mjestu predsjednika Uprave Fine zamijeniti Đuru Popijača.
MINISTAR FINANCIJA ŠUKER PRIMIO IZVRŠNOG DIREKTORA MMF-A
Ministar financija Ivan Šuker primio je u srijedu izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Jeroena J. M. Kremersa, koji predstavlja Hrvatsku i nekoliko zemalja u regiji u toj međunarodnoj financijskoj organizaciji u Washingtonu. Kako je priopćeno iz ministarstva gospodarstva, Kremers je čestitao Hrvatskoj na kandidaturi na članstvu u Europskoj uniji istaknuvši da je time naša zemlja napravila "jako dobar posao". Ministar Šuker upoznao je predstavnika MMF-a s rezultatima nedavno obavljenih pregovora u Washingtonu o novom Stand-by aranžmanu i osnovama programa s naglascima na strukturne prilagodbe Hrvatske, smanjenje fiskalnog deficita i uvođenje discipline u javne financije. Također, upoznao ga je s daljnjim planovima Vlade RH na privatizaciji, stanjem u brodogradnji i započetom reformom pravosuđa. "Strani investitori ne postavljaju pitanje poreznog opterećenja u Hrvatskoj već pravne sigurnosti kod ulaganja, a reforma pravosuđa je jedna od najvažnijih reformi i dio naše gospodarske strategije", istaknuo je Šuker. Dodao je kako se glavne razlike u odnosu na prošlu Vladu, u smislu gospodarske strategije, odnose na uvođenje državne riznice i maksimalna racionalizacija troškova, zbog čega je Hrvatska i predložila 30-ak mjera za smanjenje troškova u zdravstvu.
BABIĆ: DO RUJNA NOVA AGENCIJA ZA PROMICANJE STRANIH ULAGANJA
Do rujna ove godine osnovat će se nova agencija za promicanje stranih ulaganja pod nazivom InvestCroatia, a uskoro će biti osnovana i agencija kojoj će funkcija biti poticanje domaćih ulaganja i razvoj malih i srednjih poduzeca Enterprise Croatia. Najavio je to državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Ante Babić na 8. nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu u Šibeniku. InvestCroatia bi, pojasnio je Babić, djelomično nastavila sadašnji posao Agencije za promicanje stranih ulaganja, što znači da bi kroz nju investitori dolazili do dozvola, državnih izvoznih poticaja i sl. Godišnji proračun InvestCroatije bi trebao biti 6 do 7 milijuna kuna, a osim u Zagrebu centri bi postojali i u drugim većim hrvatskim gradovima te u inozemstvu, rekao je Babić. Dodaje da je prijedlog i da se u dugoročnom razdoblju ta agencija samofinancira iz vlastite zarade.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
DZS: NETO PLAĆA ZA TRAVANJ 4.129 KUNA; STOPA NEZAPOSLENOSTI NIŽA
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za travanj ove godine iznosila je 4.129 kuna, prvi su rezultati koje je objavio Državni zavod za statistiku. Neto plaća u travnju, u odnosu na prosječnu neto plaću isplaćenu za ožujak, bila je niža za 24 kune, ili 0,57 posto. Prvi statistički podatci pokazuju da je prosječna bruto plaća u travnju iznosila 5.927 kuna, što je 0,58 posto, ili 35 kuna manje nego u ožujku. Državni je zavod za statistiku objavio i prve rezultate o stopi registrirane nezaposlenosti u svibnju i ta stopa iznosi 18 posto. Time stopa registrirane nezaposlenosti nastavlja padati, jer je u travnju iznosila 18,6 posto, a u ožujku 19,1 posto.
NA MOBILNO DOPISIVANJE U HRVATSKOJ LANI POTROŠENO 94,5 MILIJUNA DOLARA
Ukupna vrijednost tržišta mobilnog dopisivanja u Hrvatskoj lani je dosegla je 94,5 milijuna američkih dolara, a Hrvatska, od svih zemalja u središnjoj i istočnoj Europi ima najviši mjesečni prosjek po korisniku, izvijestila je u četvrtak analitička kuća IDC. Hrvatski građani mjesečno su prosječno slali 68 poruka po korisniku, što je znatno više nego npr. u susjednoj Sloveniji s prosječno mjesečno 26,5 poruka po korisniku. Tržišta mobilnog dopisivanja u središnjoj i istočnoj Europi, sa oko 45 milijuna korisnika u 2003, još uvijek pokazuju značajan potencijal za rast, kaže se u novoj studiji IDC-a koja je pokrila jedanaest zemalja te regije, bez Rusije. Prema podatcima studije, lanjska potrošnja na mobilno dopisivanje u zemljama središnje i istočne Europe iznosila je 1,2 milijarde dolara, a IDC predviđa da će u 2008. dostići oko 2,9 milijardi dolara.
Studija je pokazala i kako nove usluge kao što su "premium" SMS usluge te MMS nadomještaju tradicionalno tekstualno dopisivanje. Time se doprinosi ne samo porastu broja korisnika već također i povećanju potrošnje, ističu iz IDC-a.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
NETO DOBIT HRVATSKIH BANAKA LANI 20,7 POSTO VEĆA NEGO 2002. GODINE
Hrvatski bankovni sustav, koji trenutno čini 40 banaka, prošle je godine ostvario neto dobit u iznosu od 2,46 milijardi kuna, što je u odnosu na 2002. porast od 20,7 posto, dok je u odnosu na dvije godine ranije neto dobit veća za čak dva i pol puta, podaci su iz specijalnog izdanja "Hrvatska bankarska industrija u 2003." financijsko-poslovnog mjesečnika Banka. Podaci prikupljeni većinom iz revidiranih izvješća banaka pokazuju i značajan rast aktive banaka, koja je prošle godine prema 2002. povećana za 16 posto, na 203,8 milijardi kuna, iako je broj banaka smanjen sa 46 na 40. No, u Banci ističu kako se čak 77,3 posto ukupne aktive odnosi na samo šest najvećih hrvatskih banaka. A njihov je redoslijed ove godine nešto promijenjen - Zagrebačka (ZABA) i Privredna banka (PBZ) ostaju na prvom i drugom mjestu, dok je na treće, nakon spajanja s Riječkom, došla Erste & Steiermaerkische banka (ESB). Četvrto je mjesto, spojivši se s HVB Croatia, zauzela Splitska banka, potisnuvši tako na peto mjesto Raiffeisenbank Austriju (RBA), iza koje slijedi Hypo Alpe-Adria-Bank (HAAB). Analizom najznačajnijih pokazatelja kako iz izvješća samih banaka, tako i iz izvješća Hrvatske narodne banke (HNB), u Banci zaključuju da se "stječe dojam da su banke i dalje profitabilne, stabilne i da se uočavaju prvi znakovi usporavanja".
HAGENA: NETO IMOVINA SVIH OMF-OVA KRAJEM SVIBNJA 5,64 MILIJARDE KUNA
Neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju svibnja ove godine iznosila je 5,64 milijarde kuna, što je 2,43 posto, odnosno gotovo 134 milijuna kuna više nego krajem travnja, podaci su koje je u Mjesečnom izvještaju objavila Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena). Najveći udio u ukupnoj neto imovini - 42,40 posto, odnosno 2,4 milijarde kuna, na kraju prošlog mjeseca imao je AZ fond, a slijedi ga Raiffeisen OMF s neto imovinom vrijednom 1,72 milijarde kuna, što predstavlja 30,51 postotni udio. Imovina PBZ Croatia osiguranje (PBZ/CO) fonda istodobno je iznosila 971,9 milijuna kuna (udio od 17,23 posto), a Erste Plavog fonda 555,9 milijuna kuna ili 9,86 posto ukupne neto imovine hrvatskih OMF-ova. AZ fond u svibnju je zadržao vodeću poziciju i po broju članova. Naime, od ukupno 1,11 milijuna osiguranika obuhvaćenih drugim mirovinskim stupom, u taj je fond na kraju svibnja bilo učlanjeno njih 443.826, ili 39,73 posto. Na drugom je mjestu Raiffeisen fond sa 365.235 članova (udio od 32,70 posto), a slijede PBZ/CO fond sa 186.567 članova, odnosno udjelom od 16,70 posto, te Erste Plavi fond, koji je sa 121.407 članova zauzeo 10,87 posto tržišta. U odnosu na travanj, krajem svibnja je ukupni broj osiguranika povećan za 0,56 posto, odnosno u OMF-ove se učlanilo novih 6.187 osiguranika, pri čemu su najviše novih članova 'privukli' AZ (2.469) i Raiffeisen fond (2.027).
HYPO BANKA NUDI STAMBENE KREDITE UZ VALUTNU KLAUZULU U ŠVIC. FRANKU
Hypo Alpe-Adria-Bank najavila je u petak da će od sljedećeg tjedna građanima ponuditi i stambene kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima. Ti će stambeni krediti u Hypo banci imati kamatnu stopu od 4,7 posto uz deset posto depozita, dok će kamata bez depozIta biti 5,25 posto, priopćeno je iz te banke. Minimalan iznos kredita je 20 tisuća švicarskih franaka u protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju Banke, a maksimalan iznos nije definiran. Hypo banka će stambene kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima davati na maksimalan rok otplate od 30 godina, uz mogućnost počeka do 12 mjeseci, navode iz Hypo banke.
OD 1. SRPNJA NA BIH TRŽIŠTU UNICREDIT ZAGREBAČKA BANKA
Proces pripajanja Universal banke Sarajevo Zagrebačkoj banci BH je dovršen, a jedinstvena će banka s poslovanjem započeti 1. srpnja pod nazivom UniCredit Zagrebačka banka, izvijestili su srijedu predstavnici uprava dviju banaka u Sarajevu. Cilj je pripajanja omogućiti bolju i povoljniju ponudu proizvoda i usluga za klijente iz svih dijelova BiH, konsolidacija tržišne pozicije na razini države te dostizanje mjesta vodeće banke u svim segmentima poslovanja, istaknuli su čelnici dviju banaka na konferenciji za novinare. Direktor Uprave nove UniCredit Zagrebačke banke bit će dosadašnji direktor Zagrebačke banke BH Berislav Kutle, njegov zamjenik bit će dosadašnji direktor Universal banke Dženamir Abaza, a izvršni direktori Mirjana Vidan te Adriano Carisi. Pripajanjem Universal banke Zagrebačkoj banci BH, o čemu su skupštine dioničara dviju banaka odluku donijele u travnju ove godine, aktiva nove banke - UniCredit Zagrebačka premašit će milijardu konvertibilnih maraka (oko 3,85 milijardi kuna). Zagrebačka banka BH prošlu je godinu završila s neto dobiti od 16,9 milijuna konvertibilnih maraka, što u odnosu na 2002. godinu predstavlja porast od čak 84,5 posto, a aktiva te banke na kraju 2003. je iznosila 702 milijuna konvertibilnih maraka.
4. TVRTKE
ADRIS GRUPA, INA, PLIVA, KONZUM HRVATSKE 'GAZELE'
Adris grupa, INA, Pliva, Konzum, Siemens, Atlantska plovidba, Uljanik neke su od tvrtki koje su u proteklih deset godina ostvarile apsolutni i relativni porast po osnovnim ekonomskim kategorijama, te se, kako se takve tvrtke često nazivaju 'gazele', mogu nazvati hrvatskim gazelama. Privredni vjesnik i Fina u posebnom su izdanju "400 najvećih" koje izlazi već deset godina, naime, objavili i rang liste tvrtki koje su u tih deset godina zabilježile najbrži rast po osnovnim ekonomskim kategorijama - izvozu, prihodima i dobiti nakon oporezivanja, i to kako u apsolutnim iznosima tako i po stopi rasta. Na listama hrvatskih gazela najčešće se nalazi Adris grupa - od ukupno šest listi ona se nalazi na njih pet - po najbržem rastu izvoza u apsolutnim brojkama, te na listama rasta po ukupnom prihodu i dobiti i u apsolutnim iznosima i po stopama rasta. Nakon Adris grupe najčešće se na listama pojavljuje INA, na pet listi - obje liste rasta po izvozu, te u aposolutnim iznosima u ostale dvije kategorije - rastu ukupnog prihoda, te dobiti. I Adris grupa i INA predvode po jednu listu - Adris grupa onu po najbržem rastu po dobiti nakon oporezivanja u apsolutnom iznosu, a INA listu nabrže rastućih izvoznika također u apsolutnom iznosu. Slijedeći po najčešćem učešću je pulsko brodogradilište Uljanik koji je na tri liste - rasta po izvozu u apsolutnim brojkama, te rastu po ukupnom prihodu i u apsolutnim iznosima i po stopi rasta. Po rastu izvoza u apsolutnom iznosu prednjači INA, koja je od 1994. do 2003. svoj izvoz povećala za više od 1,28 milijardi kuna, a slijedi pulski Uljanik, koji je svoj izvoz u deset godina povećao za 944 milijuna kuna. Mjesto na tablici rasta izvoza u apsolutnim iznosima našli su i Ericsson Nikola Tesla, Pliva, Adris grupa, Croatia airlines, Tankerska plovidba, Dioki, županjska Sladorana te Elektro-kontakt. Po stopi rasta izvoza na prvom je mjestu pak Pliva, čiji je izvoz porastao za 80 posto (tj. za 697,4 milijuna kuna), a INA na trećem (rast za 60 posto). U postotku značajan su porast izvoza u deset godišnjem razdoblju ostvarila i dva velika javna poduzeća - Hrvatske šume (rast za 74 posto), te Hrvatske željeznice (41 posto), a na toj se listi npr. našao i "Večernji list" čiji je izvoz u deset godina porastao za 47 posto. Listu "hrvatskih gazela" po ukupnom prihodu predvode Konzum i Siemens. Konzum je, naime, ostvario najbrži rasta u apsolutnim iznosima i u deset godina njegovi su prihodi povećani za 5,18 milijardi kuna, dok je Siemens prvi po stopi rasta i ona je iznosila čak 1.285 posto. Ljestvicu tvrtki s najvećim porastom dobiti nakon oporezivanja (u apsolutnom iznosu) otvara rovinjska Adris grupa, koja je od 1994. do 2003. godine zabilježila povećanje dobiti za 785,25 milijuna kuna. U postocima, neto dobit Adris grupe u tom je razdoblju porasla za 2.993 posto, čime se ta tvrtka svrstala na tek 9. mjesto. Prva je, naime, Atlantska plovidba, čija je dobit nakon oporezivanja u deset godina povećana nevjerojatnih 21.026 posto.
HT NEĆE MIJENATI IME NAKON UVOĐENJA GLOBALNE T-ROBNE MARKE
Hrvatske telekomunikacije (HT) neće mijenjati svoje ime u postupku uvođenja T-robne marke u tu tvrtku, te njihovu tvrtku kćer HTmobile, kazao je u petak glasnogovornik HT-a Marijan Jurleka. Jurleka je kazao da se u okviru uvođenja T-robne marke razmišlja o uvođenju dva "podbranda", T-mobile, te T-com. Iako u HT-u nisu potvrdili, neslužbeno se doznaje da bi proizvodi i usluge pod T-robnom markom mogle biti dostupne domaćim korisnicima u rujnu ili listopadu ove godine. Riječ je o globalnoj robnoj marki njemačkog telekomunikacijskog diva Deutsche Telekoma, koji je većinski vlasnik HT-a. Nadzorni odbor HT u četvrtak je odlučio o postupku uvođenja T-branda HT i HTmobile, te za njihove proizvode i usluge.
BELUPO U ČETVRTAK OTVORIO NOVU TVORNICU POLUKRUTIH I TEKUĆIH LIJEKOVA
Farmaceutska tvrtka Belupo u četvrtak, 24. lipnja otvorio je novu tvornicu polukrutih i tekućih lijekova u Koprivnici, vrijednu 10 milijuna eura, najavili su iz Belupa. Tvornicu će, kako se očekuje, svečano otvoriti predsjednik Vlade Ivo Sanader. Nova se tvornica prostire na 2.035 četvornih metara, a zapošljavati će 50 djelatnika. Tvornica je opremljena proizvodnim linijama za kreme, masti i gelove, tekuće preparate, te čepiće. Proizvodni kapacitet tvornice je 160 tuba krema ili masti u minuti odnosno 5000 čepića na sat. Sve su linije automatizirane, što uvelike olakšava praćenje cjelokupnog procesa proizvodnje, objavili su iz Belupa. Iz Belupa ističu da su po ostvarenim prihodima od prodaje u skupini lijekova s učinkom na kožu vodeća kompanija na hrvatskom tržištu sa 30 postotnim tržišnim udjelom.
PREDSTAVLJENA NOVA COMBISOVA UPRAVA I PARTNERSKI UGOVOR S DELL-OM
Informatička tvrtka Combis, predstavila je u ponedjeljak novog predsjednika uprave Ivicu Gabrića, te partnerski ugovor s jednim od vodećih proizvođača računalne opreme, američkim Dell-om. Taj je ugovor potpisan u lipnju ove godine tijekom službenog posjeta predstavnika Dell-a Zagrebu. Gabrić je izrazio zadovoljstvo što je Dell odabrao Combis za partnera u Hrvatskoj, naglasivši da je Dello-ova težnja za povećanjem ukupne prodaje otvorenih tehnologija u skladu s Combisovim poslovnim ciljevima. Combis surađuju s državom u nekoliko projekata u okviru e-governmenta, posebice na podacima koji su interno bili dostupni državnim organima, a uskoro će biti dostupni i građanima, kazao je Gabrić, ali nije želio otkriti detalje. Dell, koji prema podacima analitičke kuće IDC drži 3,4 posto hrvatskog tržišta u području računala, želi se u Hrvatskoj orijentirati na velike korporacije i velike državne korisnike, kako i na mala i srednja poduzeća, rečeno je na predstavljanju.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
BEČ: GOSPODARSKI FORUM DESET DRŽAVA OD JADRANA DO CRNOG MORA
"Od Jadrana do Crnog mora" naziv je Gospodarskog foruma održanog u petak u austrijskoj Gospodarskoj komori u Beču koji je, kako je rečeno, novi poticaj suradnji deset država - Hrvatske, Albanije, BiH, Bugarske, Grčke, Rumunjske, Srbije i Crne Gore, Slovenije, Turske i Makedonije. Potpredsjednik austrijske Gospodarske komore Richard Schenz pozdravljajući nazočne naglasio je da je to regija od 140 milijuna ljudi te da su te države vrlo zanimljive stranim ulagačima s obzirom na vrlo visoke stope gospodarskog razvitka. Skrenuo je pozornost i na različitost statusa država u regiji- Grčka i Slovenija su članice Europske unije, četiri su članice NATO saveza. Pozdravio je i odluku Europskog vijeća o statusu kandidature za Hrvatsku. U izlaganjima je istaknuto da je Austrija u nekim od tih zemalja najveći inozemni investitor na primjer u Hrvatskoj je na prvom mjestu u izravnim ulaganjima. Predstavnici državnih agencija za poticanje stranih ulaganja izvijestili su o gospodarskom stanju i mogućnostima za strana ulaganja u tim državama i sektorima za koje postoje projekti koji zahtijevaju angažman inozemnih ulagača. Među inim govorio je i direktor hrvatske Agencije za poticanje izvoza i ulaganja Igor Maričić koji je naglasio potrebu ulaganja u izvozno orijentiranu proizvodnju u Hrvatskoj i označio Forum kao poziv ne samo budućim nego i dosadašnjim investitorima da prošire investicije u Hrvatskoj.
SANADER S PORTUGALSKIM GOSPODARSTVENICIMA
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Sanader u ponedjeljak je, boraveći u službenom posjetu Portugalu, nakon susreta s portugalskim premijerom Joséom Manuelom Duraom Barrosom u Lisabonu primio vodeće portugalske gospodarstvenike. Kako je priopćeno, predstavnici portugalskih tvrtki su tijekom susreta izrazili iznimnu zainteresiranost za investiranje u Hrvatsku. Premijer Sanader upoznao ih je s prednostima ulaganja u Hrvatsku, a na sastanku su dogovoreni skori susreti s predstavnicima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Portugalski gospodarstvenici izrazili su zadovoljstvo otvorenošću hrvatske Vlade za strane investicije, a konkretni dogovori o budućim poslovima uslijedit će već u srpnju ove godine.
6. UDRUGE
HRVATSKE LUKE PRIMLJENE U UDRUŽENJE LUKA EUROPSKE UNIJE
Zajednica lučkih uprava Republike Hrvatske primljena je u petak u pridruženo članstvo Udruženja luka Europske unije (ESPO) na skupštini ESPO-a održanoj u Rotterdamu, izvijestila je glasnogovornica Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Marina Halužan Time se otvaraju mogućnosti za dobivanje sredstava Europske unije koja bi se investirala u hrvatski lučki sustav, a sam taj čin potvrda je usklađenosti poslovanja hrvatskih luka s europskim lukama, priopćila je glasnogovornica Ministarstva.
7. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI
U ŠIBENIKU 8. NACIONALNO SAVJETOVANJE O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU
Bez novih tehnologija, uvođenja sustava kvalitete i inovacija ne može se govoriti o konkurentnoj proizvodnji i gospodarstvu, a upravo je jedan od ciljeva gospodarske politike Vlade povećanje proizvodnje i njezine konkurentnosti, istaknuo je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić na Osmom nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu koje se u petak i subotu održalo u Šibeniku. Savjetovanje se poklopilo i s danom dobivanja službenog statusa kandidata za EU, a Vukelić ističe da je pristupanje EU velika šansa, ali i izazov za Hrvatsku. To znači da nas nas čeka veliki posao, a to je stvaranje konkurentnog i tržišnog gospodarstva, kazao je Vukelić. Na savjetovanju je predstavljen i cjelovit Program poticaja malog i srednjeg poduzetništva s detaljima ukupno 42 razvojna projekt. Vukelić je pritom posebno naglasio važnost ulaganja u proizvodnju i nove tehnologije, važnost razvoja novih malih i srednjih poduzeća i obrta. Ministar je iznio i podatke da je u ovoj godini otvoreno 4.400 novih malih i srednjih poduzeća te 3.300 novih obrta. Cilj je do kraja ove godine otvoriti 7000 novih obrta. U sklopu 8. nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu, koje je održavno u Šibeniku, dodijeljene su nagrade za najbolje poduzetnike u šest kategorija. Najboljim u kategoriji malog gospodarskog subjekta proglašena je tvrtka Biognost d.o.o. iz Zagreba, koja se bavi proizvodnjom i veletrgovinom medicinskih proizvoda, dok je najboljom tvrtkom srednje veličine proglašena tvrtka za proizvodnju strojeva i opreme za ljetno i zimsko održavanje prometnica, ulica, vodotokova i nasipa kanala te šumaskih puteva Rasco iz Kalinovca. Nagradu za najbolju veliku tvrtku dobila je osiječki Werkos, čija je djelatnost inženjering, projektiranje, proizvodnja i distribucija geosintetičkih materijala i proizvoda za opremu cesta. Najboljim izvoznikom proglašena je tvrtka Elcon Marine iz Kastva, čiji su prihodi u posljednje tri godine porasli 98 posto, a učešće izvoza u ukupnom prihodu iznosi također 98 posto. Zanimljivo je pritom da je oprema spomenute tvrtke ugrađena na najvećem brodu na svijetu "Queen Mary 2".
DESETA MEĐUNARODNA EKONOMSKA KONFERENCIJA HNB-A U DUBROVNIKU
Dvodnevna međunarodna dubrovačka ekonomska konferencija koju Hrvatska narodna banka (HNB) organizira desetu godinu za redom, a koja je u četvrtak započela s radom, okupila je 80 uglednih svjetskih ekonomista i stručnjaka iz 20 zemalja kao i predstavnike najznačajnijih međunarodnih financijski institucija. Ovogodišnja konferencija bavi se s nekoliko aktualnih tema među kojima su financijska uloga Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u slučaju krize na novonastajućim tržištima, preko iskustava u fiskalnoj politici srednjoeuropskih zemalja, razmatranje troškova te koristi i probleme koji donose pripreme za euro novopridošlim članicama Europske unije (EU) i sl. Iskustva o toj posljednjoj temi i najzanimljivi su dio konferencije kad su u pitanju sudionici iz Hrvatske, naglasio je zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujičić. Konferencija se održava u četvrtak i petak, a sudionici će uz ostalo raspravljati i o ulozi MMF-a na tržištima kapitala, utjecaju uvođenja eura na tržište rada, fiskalnoj i monetarnoj politici i sl.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić