Legenda kaže da se jedan Etiopljanin, čuvar koza po imenu Kaldi, iznenadio videći kako njegove koze skaču na sve strane nakon što su pojele jednu vrstu crvenih bobica. Kaldi je i sam kušao bobice, odnosno, zrana kave. Muslimani su pripremali napitak od tih bobica nazivajući ga "kahweh", što znači "okrepljujući". Do petnaestog stoljeća kava je osvojila muslimanski istok. U sedamnaestom stoljeću na red dolazi Europa.
Za razliku od Bacha, kojega je kava inspirirala na glazbeno stvaralaštvo, Beethoven je na omiljenu šalicu trošio oko 60 zrna. Francuski realist Honore de Balzac pio je dnevno po 60 šalica kave, stoji u zanimljivoj crtici objavljenoj u 'Progressive magazinu'. Jesu li Bach, Beethoven i Balzac znali da stablu kave treba oko šest godina da rodi prvim kavenim plodovima?
U Europu je kava stigla početkom 17. stoljeća. Francuski kralj Luj XIV i papa Klement III bili su među prvim ovisnicima o kavi.
Prva kavana otvorena je u Oxfordu 1650. godine, a godinu kasnije i u Londonu. Do 1700. godine u Engleskoj je bilo već oko 2.000 kavana.
Zanimljivo je da mnogi stručnjaci drže da se u Hrvatskoj, odmah nakon Italije, spravlja najbolja "espreso" kava na svijetu.