Prema podacima Ureda za 2001. godinu, na zemlji je pod vinovom bilo oko 7,9 milijuna hektara. S najviše vinograda može se pohvaliti Španjolska - 1,17 milijuna ha, slijedi Francuska s 907 tisuća, te SAD s 415 tisuća ha vinograda. Portugal gospodari s 260 tisuća ha, Rumunjska s 247, Argentina s 213, te Čile, Australija, Grčka, Južna Afrika i Bugarska s nešto manje od 200 tisuća ha vinograda. Jedna Njemačka raspolaže sa 105 tisuća ha vinorodnih površina.
Svjetska proizvodnja vina kreće se oko količine od 265 milijuna hektolitara, stoji u zanimljivom napisu objavljenom u 'Gospodarskom listu'. Najveći proizvođač vina na svijetu je Francuska s oko 53,3 milijuna hl božanskog napitka godišnje. Slijedi Italija - 51 milijun, Španjolska - 31, SAD - 19,8 i Argentina s 15,8 milijuna hl. Za najvećima slijede Australija, Njemačka, Portugal, Južna Afrika, Čile, te Rumunjska s oko pet milijuna hl godišnje.
Najveći potrošači vina su Francuzi i Talijani, koji godišnje popiju 33,7, odnosno, 30,8 milijuna hl. U SAD se popije 21 milijun, u Njemačkoj 19,5, Španjolskoj 14, Argentini 11,8, i, zanimljivo, u Velikoj Britaniji 10,3 milijuna hl vina. A u Hrvatskoj?
Naša službena statistika govori o 59 tisuća ha vinove loze, dok je u Upisnik proizvođača pri Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo, upisano jedva 12 tisuća ha. Po prvoj statistici godišnje se u Hrvatskoj proizvede oko 2,5 milijuna hl, po drugoj tek oko milijun. Prvi izvor govori o potrošnji od oko 25 litara po glavi, ili bolje rečeno, grlu stanovnika, drugi jedva o 15 litara?! Komu ili čemu vjerovati?
Najzad, zanimljiv je podatak se hrvatskom tržištu nadzire jedva četvrtina proizvedenog vina?! Je li Hrvatska još uvijek mediteranska zemlja?