MOSTAR
Član Predsjedništva BiH Dragan Čović opovrgnuo je, u razgovoru za bosanskohercegovačko izdanje "Večernjeg lista" od srijede, medijske navode da Haaški sud priprema nove optužnice za još šestoricu časnika HVO-a.
Tisak u BiH u utorak je objavio da su šestorica haaških osumnjičenih časnika HVO prijavili boravište u Republici Hrvatskoj kako bi se uz jamstvo hrvatske Vlade predali Haaškom sudu, te da su o svojem slučaju izvijestili članove Predsjedništva BiH Dragana Čovića, hrvatskog premijera Ivu Sanadera i predsjednika Stjepana Mesića.
Čović je za bih izdanje Večernjeg lista izjavio kako nijednog Hrvata iz BiH više neće optužiti haško tužiteljstvo niti će mu se suditi pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu. "Kad su Hrvati u pitanju, priča o Haagu je završena", rekao je Čović. On tvrdi kako su šestorica hrvatskih dužnosnika (Jadranko Prilić i skupina) "posljednja skupina Hrvata iz BiH koji su otišli na suđenje u Den Haag".
SARAJEVO
Glavna haaška tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carla del Ponte izjavila je u srijedu u Sarajevu kako će prije kolovoza njen ured predložiti predaju prvih slučajeva suđenja za ratne zločine bosansko-hercegovačkom pravosuđu, ali je istodobno upozorila kako ne vjeruje da će suđenje u toj zemlji moći početi prije kraja ove godine.
Nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH, Del Ponte, koja se nalazi u trodnevnom posjetu BiH, kazala je novinarima kako postoje već pripremljeni predmeti na temelju kojih je moguće početi suđenje pred domaćim sudovima te da Haaški tribunal želi da se to što prije i dogodi.
"Ja ću zahtjev za prebacivanje prvih slučajeva podnijeti već do početka ljetnih odmora u kolovozu", kazala je Del Ponte. Ona je međutim istaknula kako, prema dostupnim informacijama, Sud BiH još nije spreman za takva suđenja, a postoji nada da bi se to moglo promijeniti do kraja godine.
Komentirajući razgovore što ih je prije dva dana vodila u Banjoj Luci s čelnicima Republike Srpske, Del Ponte je kazala kako je od njih dobila puno obećanja, a sada očekuje konkretne akcije. "Očekujemo konkretne akcije, odnosno uhićenje optuženih, ali i pristup arhivama i svjedocima", kazala je glavna haaška tužiteljica.
Ona je potvrdila kako na državnoj razini vlasti BiH pružaju potpunu političku potporu radu suda u Haagu, izrazivši pritom uvjerenje kako će ta potpora nastaviti postojati i u narednom razdoblju.
UJEDINJENI NARODI
Revidirani američko-britanski nacrt rezolucije daje Iraku znatne ovlasti na području sigurnosti i gospodarstva, ali diplomati u Vijeću sigurnosti traže više detalja vezanih uz suverenost i novu iračku vladu.
SAD i Velika Britanija su u utorak predočile drugi nacrt rezolucije o Iraku kojim bi se prijelaznoj iračkoj vladi, koja vlast preuzima 30. lipnja, predala kontrola nad policijom, pograničnim ophodnjama i drugim snagama sigurnosti, te ograničio boravak multinacionalnih snaga predvođenim SAD-om.
U nacrtu se ne navodi datum kraja mandata tih snaga, ali se jasno daje do znanja da će mandatu doći kraj nakon što Irak donese novi ustav i izabere vladu, što bi se moglo dogoditii krajem 2005. ili početkom 2006.
Alžirski veleposlanik u UN-u Abdallah Baali tvrdi da je "potrebno više vremena za podrobnu analizu kako se ne bi potkrale pogreške". On smatra da se u rezoluciji mora jasno reći da iračke postrojbe mogu odbiti zapovjed američkog zapovjedništva, a slično smatraju i predstavnici Kine i Francuske. Američka strana, međutim, ističe da je to nešto o čemu neće dozvoliti cjenkanje.
Za sada nije određen datum glasovanja o nacrtu rezolucije, i vjerojatno se neće održati prije proslava Dana"D.
LJUBLJANA
Na prve izbore za sedam slovenskih predstavnika u budućem sazivu "proširenog" parlamenta Europske unije izaći će oko 60 posto od 1,6 milijuna registriranih birača, a na njima ne treba očekivati iznenađenja niti "političke novitete" iako je 13 stranačkih i nestranačkih lista predložilo 91 kandidata, a izbore prati intenzivna kampanja na terenu i u medijima.
Prema istraživanju koje je u srijedu objavilo ljubljansko "Delo", predstavnici Slovenije u Europskom parlamentu bit će samo članovi već dobro etabliranih političkih stranaka.
Desetak dana prije izbora, koji će se održati 13. lipnja, za zajedničku listu liberalnih demokrata (LDS) i demokratskih umirovljenika (Desus) glasovalo bi 22,6 posto anketiranih. Riječ je o dvije stranke iz sadašnje vladajuće koalicije i njihova lista koju vodi predsjednik vanjskopolitičkog odbora Jelko Kacin može računati na tri mjesta u Strasbourgu.
S 10,4 posto biračke potpore na jedno mjesto može računati i Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD), također članica sadašnje vladajuće koalicije, s 12-postotnom potporom dva će mjesta pripasti oporbenim Demokratima (SDS) Janeza Janše, a demokršćanima iz Nove Slovenije (N.Si) Andreja Bajuka pripast će jedno mjesto uz 11,1 postotnu potporu. Bajukovu listu predvodi nekadašnji premijer i ministar vanjskih poslova Lojze Peterle, a Janšinu Miha Brejc, zastupnik u parlamentu i šef sigurnosno-obavještajne službe u vrijeme slovenskog osamostaljenja.
Slovenski analitičari kao specifičnost slovenskih prvih europskih izbora navode to što je većina političkih stranaka na svoje liste imenovala vrlo jaka imena, dok je europska praksa da se u europski parlament ne ističu političari "jakog kalibra" jer odlazak u Strasbourg zapravo znači pet godina povlačenja iz aktivne, domaće politike.
RAMALLAH
Oko 20-ak džipova izraelske vojske koji su u noći s utorka na srijedu okružili Moukatuu, glavni stožer Jasera Arafata u Ramallahu na Zapadnoj obali, povukao se, doznaje se u srijedu iz palestinskih izvora.
Zamjenik izraelskog ministra obrane Zeev Boim je izjavio da u toj akciji Jaser Arafat, kojeg smatra "glavnom preprekom miru", nije bio njihov cilj.
"Provodimo operacije kako bi zaustavili teroriste tamo gdje je potrebno, a posebice u Ramallahu gdje pripadnici Hamasa planiraju napade koje će izvesti u Jeruzalemu", kazao je Boim.
Za Arafata je još ocijenio da bi bilo "najbolje kada bi se povukao iz Moukate".
RIJAD
Američki državljani u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije, u srijedu su bili metom oružanog napada, kako se pretpostavlja, islamskih militanata, javili su zapadni diplomati.
"Jutros se pucalo na amerikance u Rijadu". Za sada nema dojava o žrtvama i detaljima o napadu", kazao je diplomat koji je želio ostati anoniman.
Prije nekoliko dana, u napadu terorista na naftni grad Khobar, ubijene su 22 osobe, uglavnom strani državljani.
DŽAKARTA
Indonezijski ured za imigraciju naredio je direktorici ogranka u Džakarti Međunarodne krizne skupine (ICG) Sidney Jones, stručnjakinji za terorizam, da napusti zemlje, a najvjerojatnije joj se, kako sama tvrdi, neće dati mogućnost povratka, javljaju u srijedu agencije.
Ovaj potez ureda uslijedio je nakon što je šef indonezijske obavještajne službe napao njezina izviješća o terorizmu i separatizmu. Jones se posebice bavila skupinom Jamaah Islamiah i sukobom u separatističkoj provinciji Aceh.
Protjerivanje Jones i njezine australske kolegice Francesce Lawe-Davies izazvalo je oštre osude ICG-a i Washingtona. U sve se uključio i kandidat za predsjednika i bivši ministar sigurnosti Susilo Bambang Yudhoyono koji poručuje da se "slučaj mora objasniti".
Ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da se radi o "klasičnom slučaju u kojem pojedinac ili ustanova previše sebi daju na važnosti, uz pretpostavku da se sve vrti oko njih, pa i indonezijska vlada". Ministarstvo je mnoga izvješća ICG-a proglasilo netočnim i nemjerodavnim.