"Europski parlament ima svoje sjedište u Strasbourgu gdje se održava dvanaest plenarnih sjednica u godini, uključujući sjednicu o proračunu", kaže se u ugovoru iz Amsterdama iz 1997., preuzimajući odluku edinburškog summita iz prosinca 1992. godine kojom je zaključen privremeni režim ali ne i nesuglasice.
Ugovorom se predviđaju "dodatne plenarne sjednice" u Bruxellesu, a Luxembourgu se dodjeljuje sjedište glavnog tajništva Europskog parlamenta. Ta podjela sjedišta redovito je predmet žestokih prosvjeda nekih europskih poslanika.
Dok je glavni grad Alsacea mislio da je definitivno izvojevao pobjedu oko sjedišta 1997. godine, pristašeBruxellesa i Strasbourga nastavljaju se sukobljavati svake godine povodom glasovanja o kalendaru sjednica.
Godine 2001. zastupnici su tako skratili trajanje strasburške sjednice s pet na četiri dana. Otad nijedan pokušaj vraćanja na pet dana nije prošao.
Seljakanje između Bruxellesa, Strasbourga i Luxembourga stoji 185 millijuna eura godišnje a "taj bi iznos mogao porasti na 203 milijuna" s proširenjem.
Bez obzira na žestinu napada europskih zastupnika, odabir sjedišta Europskog parlamenta u svakom slučaju ostaje na šefovima država i vlada koji se izjašnjavaju jednoglasno.