ZAGREB
Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ službeno će stupiti na snagu u srijedu, 2. lipnja 2004., čime će se okončati mukotrpni proces koji je više od 10 godina opterećivao odnose zemalja koje su nekad živjele zajedno u bivšoj državi. Stupanje na snagu sporazuma tehničko je pitanje, koje se ostvaruje automatizmom 30 dana nakon notifikacije u Ujedinjenim narodima zemlje koja je posljednja ratificirala sporazum. To je u ovom slučaju bila Hrvatska, koja je sporazum u Hrvatskom saboru ratificirala tek 3. ožujka ove godine, nakon što su to preostale četiri zemlje potpisnice (SiCG/tad pod imenom SRJ/, BiH, Makedonija i Slovenija) učinile mnogo prije. Sporazum o sukcesiji bivše Jugoslavije potpisan je 29. lipnja 2001. u Beču nakon pregovora koji su službeno trajali 10 godina, ali su zapravo osam godina bili na mrtvoj točki zbog opstrukcije pregovora za trajanja režima Slobodana Miloševića koji je tvrdio da je SRJ jedina nasljednica bivše države. Stupanjem na snagu Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ počinju vrijediti i sedam njegovih aneksa i tri dodatka koji reguliraju raspodjelu pokretne i nepokretne imovine nekadašnje zajedničke države.
BAGDAD
Prijelazno iračko vladino vijeće raspušteno je u utorak i novi kabinet premijera Iyada Allawija preuzeo je dužnosti, izjavio je dužnosnik koalicije. "Vladino vijeće raspušteno je jutros. Privremena vlada od danas će preuzeti odgovornost, prije prijenosa suvereniteta 30. lipnja", izjavio je neimenovani dužnosnik. Novi predsjednik Iraka Ghazi Yawar i novi kabinet zaduženi su za vođenje zemlje do organiziranja općih izbora, najkasnije u siječnju 2005. godine. Allawi se u utorak u javnom obraćanju obvezao da će Irak pretvoriti u demokratsku državu. "Nakon 35 godina tiranskog režima počinjemo naš hod prema suverenitetu i demokraciji", izjavio je Allawi na zajedničkog tiskovnoj konferenciji s izaslanikom UN-a Lakhdarom Brahimijem i novim iračkim predsjednikom Ghazijem Yawarom. Yawar je istaknuo da Vijeće sigurnosti UN u svojoj rezoluciji Iraku da "punu suverenost" koja bi Iračanima omogućila "ponovnu izgradnju slobodne, neovisne, demokratske i ujedinjene domovine".
BONN
Četverodnevna konferencija o obnovljivim izvorima energije započela je u utorak u Bonnu na inicijativu njemačke Vlade, a ministar zaštite okoliša Juergen Trittin (Zeleni) izjavio je prilikom otvaranja
da će bonnska konferencija odrediti smjernice širenju upotrebe obnovljivih izvora energije. On je pozvao sudionike da pošalju pozitivne signale i šire svijest o potrebi globalne upotrebe ekološki prihvatljivih izvora energije. Glavni cilj konferencije "Renewables 2004", koja je okupila preko 3000 stručnjaka i predstavnika vlasti iz 150 zemlja je, kako najavljuju organizatori, pronalaženje odgovora na pitanja zaštite klime te dugoročnog rješavanja ovisnosti o izvorima nafte. Tako bi trebala biti donesena konkretna rješenja koja bi pridonijela široj upotrebi alternativnih energenata poput vjetra, sunca, vode ili biomase. Ministar Trittin je pozdravio aktivno sudjelovanje Sjedinjenih Američkih Država u radu konferencije što bi moglo, kako je rekao, razlike između SAD-a i Europe glede zaštite klime i upotrebe alternativnih izvora energije ublažiti na praktičnoj razini. On je dodao da je i pojačana primjena obnovljivih izvora energije jedno od najvažnijih oružja u borbi protiv globalnog siromaštva.
VARŠAVA
Američki predsjednik George Bush pozvao je na jačanje suradnje između članica Inicijative za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje (PSI), objavila je u utorak poljska novinska agencija PAP. Bush se putem televizije obratio sudionicima konferencije PSI-a, koja se održava u poljskom gradu Krakovu. Američki predsjednik istaknuo je kako je Inicijativa u samo godinu dana postojanja postigla velik napredak, spomenuvši posebno sprečavanje brodskog prijevoza komponenata koje je Libija mogla iskoristiti za proizvodnju oružja za masovno uništenje. Na obilježavanju godišnjice PSI-a sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo, predvođeno zamjenikom ministra vanjskih poslova Tomislavom Vidoševićem.
BEOGRAD
Suđenje bivšem potpredsjedniku srbijanske vlade generalu Momčilu Perišiću, optuženom za špijunažu, koje je trebalo početi u utorak, odgođeno je za 22. lipnja, jer je Vojni sud u Beogradu prihvatio zahtjev odvjetnika da im se odobri dodatno vrijeme za upoznavanje s više od deset tisuća stranica sudskog spisa, ali i vrijeme u kojem će se razmotriti procesne prepreke, s obzirom da je Ustavnom poveljom državne zajednice SCG predviđeno ukidanje vojnih sudova i prenošenje postojećih postupaka u nadležnost civilnih sudova. Kao razlog odgode suđenja prihvaćeno je i predstojeće spajanje postupka protiv suoptuženih za špijunažu, bivšeg potpukovnika Vojske Jugoslavije Miodraga Sekulića i Vladana Vlajkovića, koji je nedavno, u knjizi "Vojna tajna", koju je izdao Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, objavio zapisnike sa sjednica Generalštaba Vojske Jugoslavije održanih od 1995. do 2002. godine. Optužnica koja ga tereti za odavanje vojne tajne još nije postala pravomoćna te bi do nastavka suđenja, kad postane pravomoćna, trebala biti pripojena optužnici koja trojicu optuženih tereti za špijunažu. Vlajković, nekadašnji aktivni vojnik, uspio je preko svojih veza, prije svega preko Sekulića, doći do spornih dokumenata.
RIM
U Rimu uoči sutrašnjeg obilježavanja Dana talijanske republike te dolaska američkog predsjednika Georgea Busha krajem tjedna počinje 72 sata najveće uzbune, a talijanski ministar unutarnjih poslova Giuseppe Pisanu u utorak je s tim u vezi upozorio na brojne prijetnje koje postoje za sigurnost. "Dovoljno je baciti pogled na Internet, da ne govorim o ostalome, pa da se vidi kakve prijetnje postoje za sigurnost na Dan Republike, 2. lipnja, te za kasnije dane za vrijeme posjeta predsjednika Busha na godišnjicu oslobađanja Rima", rekao je Pisanu objasnivši da se "ne podcjenjuje niti jedna prijetnja i nastoji se predvidjeti svaku mogućnost". Kritičnih će biti 72 sata, odnosno 2. lipnja, pa zatim 4. i 5. lipnja, kada se obilježava godišnjica oslobođenja Rima, što je i povod posjeta američkog predsjednika.
TBILISI
Jedan od najutjecajnijih ruskih poslovnih ljudi gruzijskog podrijetla Kakha Bendukidze imenovan je gruzijskim ministrom ekonomije, izvijestio je u utorak gruzijski premijer Zurab Žvania. "Brz razvoj ekonomije jedan je od naših prioriteta i zbog toga smo na mjesto ministra ekonomije imenovali ruskog poslovnog čovjeka Kakhu Bendukidzea", rekao je Žvania. Bendukidze (48), je rođen u Tbilissiju, a od 1977. živi u Rusiji. Do sada je obavljao dužnost predsjednika upravnog vijeća skupine OMZ-a, jednog od divova ruske teške industrije, koja proizvodi strojeve za naftnu i pomorsku industriju, te strojeve za proizvodnju plina. Smatra se jednim od najsposobnijih poslovnih ljudi u Rusiji te čovjekom koji je spreman prilagoditi se transparentnosti i normama međunarodno prihvaćenog načina upravljanja.
BERLIN
Drugi po veličini njemački sindikat i jedan od najutjecajnijih, sindikat metalaca IG Metall, započeo je u utorak akciju prikupljanja potpisa protiv socijalne politike vlade Gerharda Schroedera (Socijaldemokratska stranka njemačke SPD), a cilj akcije je izvršiti pritisak na stranke socijaldemokratsko-zelene koalicije kako bi odustale od politike ukidanja socijalnih povlastica. Prema riječima predsjednika IG Metalla Juergena Petersa akcija, koje bi trebalo potrajati do jeseni, usmjerena je protiv vladine politike koja vodi prema još težem položaju radnika. Jedan od glavnih ciljeva akcije prikupljanja potpisa je sprječavanje stupanja na snagu porezne reforme koja, po mišljenju sindikata, stavlja dobrostojeće slojeve društva u povlašten položaj.