Ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako se Hrvatska po većini makroekonomskih pokazatelja već danas može mjeriti s najuspješnijim novim članicama EU. Ipak, u dostizanju europskih standarda nužan je višegodišnji napor, posebice u zakonodavnom smislu, pa tako samo ove godine za prilagodbu pravnim stečevinama EU Vladu i Sabor očekuje donošenje ili prilagodba oko 30 zakona i 200 podzakonskih akata.
No, na jesen ove godine trebao bi započeti tzv. screening, odnosno ocjena usklađenosti hrvatskog zakonodavstva europskom i tek na kraju tog procesa, naglasila je Grabar-Kitarović, znat će se koliki je dosadašnji napredak te koliko posla još predstoji.
Mimica je pojasnio kako će umjesto izravnog subvencioniranja gospodarskih subjekata sustav državnih potpora morati stvarati nove oblike veza s gospodarstvom - s određenim klasterima, pojedinim sektorima ili pak regijama.
Također, morat će se smanjiti i vrijednost subvencija, koje trenutno u Hrvatskoj, ako se izuzmu potpore poljoprivredi, iznose oko 3 do 4 posto BDP-a, dok se u EU kreću oko 1 posto BDP-a.
No, ulaskom u EU hrvatsko gospodarstvo s vremenom 'dobiva' stotinu puta veće tržište od nacionalnog, posve bescarinski izvoz, mogućnost slobodnog osnivanja tvrtki, stjecanja nekretnina, slobodu transakcija, zapošljavanja i sl. Da bi se izbjeglo negativne učinke tih prednosti, Hrvatska i prije članstva mora u potpunosti prihvatiti sve standarde EU, rekao je Mimica.
Nedavnim avisom hrvatsko je gospodarstvo ocijenjeno kao funkcionirajuće tržišno gospodarstvo sposobno oduprijeti se konkurentskim pritiscima europskog tržišta. U prva dva dijela te ocjene - postojanje tržišnog gospodarstva i to funkcionirajućeg, učinjeno je gotovo sve nužno, no, istaknuo je Mimica, u trećem dijelu, koji govori o konkurentnosti našeg gospodarstva srednjoročno predstoji niz reformi.
Kao dokaz tome naveo je osnovne probleme koji umanjuju konkurentnost hrvatskog gospodarstva - nedovršeno restrukturiranje i privatizacija, nedovoljan izvoz, relativno visoka stopa nezaposlenosti i sl.
Ti će problemi posebice doći do izražaja kada započnu pregovori za članstvo u EU, u kojima će zbog preživljavanja mnogih gospodarskih sektora dodatan napor trebati uložiti na pet područja, koja će bilo odmah ili s vremenskim odmakom imati izravan utjecaj na gospodarstvo. Riječ je o području ekologije, poljoprivrede, stjecanja nekretnina za strance, slobodno kretanje radnika i zapošljavanje te pitanje funkcioniranja shengenske granice, rekao je Mimica.
Upozorio je i da Hrvatska ne treba računati da će predpristupni ili kasnije strukturni fondovi EU riješiti sve naše razvojne probleme, kao što se to često čini pozivajući se na primjere Grčke, Portugala ili Irske, obzirom da EU danas ima 25 članica i da su sredstva tih fondova manja. Ta sredstva treba iskoristiti samo za maksimizaciju razvojnih potencijala, ali u smislu podrške vlastitim sposobnostima da osmislimo gospodarske razvojne programe, zaključio je.