U radoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2003. njemačko državljanstvo dobio je 140.731 stranac što je 13.816 ili 8,9 posto manje nego u istom razdoblju 2002. Time je nastavljen trend stalnog opadanja broja novih državljana Savezne Republike Njemačke. Godine 2000. zabilježen je najveći broj stranaca, njih 186. 000, koji su dobili njemačko državljanstvo pošto je socijaldemokratsko - zelena vlada Gerharda Schrödera donijela zakon koji je olakšao stjecanje njemačkog državljanstva.
Po najnovijim podacima, najveći broj novih državljana Njemačke, njih 56. 000 ili 40 posto dolazi, kao i prošlih godina, iz Turske. Na drugom mjestu su građani Irana, njih
10 .000 a na trećem su građani Srbije i Crne Gore s 5. 104 novih državljana.
U 2003. su 2.048 državljana Republike Hrvatske stekla njemačko državljanstvo što je također osjetan pad u odnosu na 2002. kada je taj broj iznosio 2.974.
Po posljednjim podacima za 2002. u Njemačkoj legalno boravi 223 819 hrvatskih građana a ukupan broj stranaca iznosi 8 i pol milijuna.
Uvjeti za stjecanje njemačkog državljanstva su, između ostalog, legalan stalni boravak, što ne podrazumijeva boravak u svrhu školovanja ili studija, dovoljno poznavanje jezika te poštivanje njemačkih ustavnih vrijednosti. S obzirom da zakon, osim u iznimnim slučajevima, ne odobrava dvostruko državljanstvo jedan od daljnjih uvjeta za njegovo stjecanje je i odricanje od dosadašnjeg državljanstva. Državljanstvo nadalje mogu steći osobe koje su u razdoblju tzv. Trećeg Reicha bile prisiljene napustiti Njemačku. Prošle godine je tako zabilježen drastičan porast osoba koje ovim putem dolaze do njemačke putovnice. Pritom se uglavnom radi o državljanima Izraela čijim je precima na temelju rasnih zakona nacističke Njemačke bilo oduzeto državljanstvo.