Na ovogodišnjem sajmu inovacija u Pittsburghu, hrvatski inovatori osvojili su dvije zlatne, dvije srebrne i četiri brončane medalje, a učenik trećeg razreda zagrebačke Tehničke škole Ruđer Bošković Damir Matijak proglašen je za najboljeg mladog inovatora za izum naprave za montažu i demontažu ventila na glavi motora s unutarnjim izgaranjem.
Zlatne medalje osvojili u Vjekoslav Majetić za stroj za razminiranje i Miroslav Kovač za izum "Sigurni dom", uređaj koji pali i gasi svjetla u kući na nepravilan način kako bi odvratio provalnike. Majetić je dobio i srebrnu medalju za Robocop, uređaj za rad u rudnicima i protuterorističko djelovanje, kao i Radovan Marin za dasku za jedrenje na koju se ugrađuje bicikl. Brončane medalje osvojili su Milan Hrenović za štedni tuš ventil, Marin Klanac za "K kornet" za sladoled koji onemogućuje curenje sladoleda zbog topljenja, Ivan Verglias za mobilni sklop za upravljanje električnim uređajima te Ante Kelava za inovaciju funkcije semafora pri smanjenom prometu. Nagrađeni inovatori još su jednom na današnjem susretu u Ministarstvu gospodarstva predstavili svoje izume.
Inovacije su osnova gospodarske konkurentnosti, rekao je ministar Vukelić, napomenuvši da u gospodarskom dijelu Vladina programa, koji je, kako je rekao, okrenut proizvodnji, Vlada želi poticati inovatorstvo i komercijalizaciju inovacija.
Pomoćnik ministra Ivan Bračić upoznao je inovatore sa projektom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva "Inovacija", kojemu je cilj dovođenje inovacija do proizvodnje i poticanje što većeg broja inovatora ka ostvarivanju poduzetničkih pothvata. Kako je rekao, glavni dio tog programa je subvencioniranje troškova patentiranja i industrijskog dizajna, izrade i ispitivanje prototipa, izlaganja na sajmovima i otkupa prava vlasništva inovacije. Najveći iznos subvencija pojedinom korisniku je 50 tisuća kuna, a ministarstvo je za subvencioniranje inovacija i njihovu komercijalizaciju za ovu godinu osiguralo 4 milijuna kuna.
Nedavno istraživanje zagrebačkog Ekonomskog instituta pokazuje da većina vodećih hrvatskih tvrtki redovito uvodi inovacije u proizvodnju ili pružanje usluga, ali ih teško komercijalizira. Kod hrvatskih inovativnih poduzeća, pokazuju ti rezultati, prevladavaju proizvodi ili usluge niske inovativnosti, kojima su posebice sklona industrijska poduzeća.