PREDSTAVLJENA SIVRIĆEVA KNJIGA "MIGRACIJE IZ HERCEGOVINE NA DUBROVAČKO PODRUČJE (1667.-1808.)" I PULJIĆEVA KNJIGA "HRVATI KATOLICI DONJE HERCEGOVINE I ISTOČNA KRIZA - HERCEGOVAČKI USTANAK 1875.-1878."

I ISTOČNA KRIZA - HERCEGOVAČKI USTANAK 1875.-1878." ZAGREB, 12. svibnja 2004. (Hina) - Na tribini u Matici hrvatskoj danas su predstavljene knjige Marijana Sivrića "Migracije iz Hercegovine na dubrovačko područje od potresa 1667. do pada Republike 1808." i knjiga Ivice Puljića "Hrvati katolici Donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878." .#L# O Sivrićevoj knjizi koje je prvo sustavno i cjelovito istraživanje iseljavanja iz Hercegovine na područje Dubrovačke Republike govorio je profesor zadarskoga sveučilišta Stijepo Obad, napomenuvši kako je ona veliki doprinos istraživanju demografskih veza Dubrovnika i Hercegovine. Knjiga "Migracije iz Hercegovine na Dubrovačko područje od potresa 1667. do pada Republike 1808." (528 str.) u devet tematskih poglavlja obrađuje prilike u Hercegovini i Dubrovačkoj Republici od sredine 17. stoljeća do ranoga 19. stoljeća, uzroke migracija iz Hercegovine na dubrovačko područje, zanimanje hercegovačkih doseljenika i njihov udio u gospodarstvu Republike, doseljenike iz Hercegovine i njihove potomke u dubrovačkim bratovštinama, običaje i životne navike doseljenika, hercegovačke radove u Dubrovniku i njegovim predgrađima, doseljenike na izvangradskim prostorima i doseljenike drugih vjera na prostore Republike. Na kraju knjige objavljeni su sažetci na hrvatskom i talijanskom jeziku, bibliografija, recenzije, kazalo mjesta i zemljopisnih pojmova i kazalo osobnih imena. Premda je znanost razriješila podrijetlo obitelji Ruđera Boškovića rođenoga u hrvatskoj katoličkoj obitelji, koja potječe iz Orahova Dola, kod Trebinja, izdanja Enciklopedie Britanice od dvadesetih godina prošloga stoljeća ponavljaju neistine o njegovu navodnu srpskom podrijetlu, rekao je Sivrić. Dodao je kako je to slučaj i u najnovijim izdanjima te kuće, unatoč zborniku o Ruđeru Boškoviću koji je objavljen na engleskom jeziku. Knjigu su objavili Biskupski ordinarijat u Mostaru i Državni arhiv u Dubrovniku. Marijan Sivrić je više godina radio kao muzealac u Trebinju, a pokrenuo je časopis Tribunia i uređivao prvih devet brojeva. Autor je više djela, a među njima u suautorstvu s Pavlom i Tomislavom Anđelićem "Srednovjekovne humske župe". O Puljićevoj knjizi govorio je akademik Franjo Šanjek koji je rekao kako je ta knjiga "cjelovit prikaz jednoga kraja u razdoblju prije, za vrijeme ustanka i poslije njega." On je istaknuo kako je autor obradio dokumente iz dvaju do sad neobrađivanih arhiva Trebinjske biskupije koji daju potpuno novo svjetlo na ulogu Hrvata katolika u Hercegovačkom ustanku. Unatoč pokušajima jugoslavenskih povjesničara da krivotvore činjenice i dizanje ustanka pripišu pravoslavcima, autor je nedvojbeno pokazao kako su ustanak podignuli hercegovački Hrvati s don Ivanom Musićem na čelu, istaknuo je Šanjek i dodao kako je taj oslobođeni hercegovački teritorij prozvan "Musićevom Vojvodinom" uživao stanovitu autonomiju sve do dolaska austrougarske vojske u BiH. Puljićeva knjiga "Hrvati katolici Donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878." (544 str.) u tri poglavlja obrađuje prilike u Hercegovini uoči Istočne krize, katolike Donje Hercegovine i ustanak i oslobođenje od Turaka i prilike u poustaničkom vremenu. Na kraju knjige objavljeni su sažetci na hrvatskom i engleskom jeziku, kazalo imena i prezimena, kazalo mjesta i rječnik turcizama. Knjigu su objavili Državni arhiv u Dubrovniku i Zaklada "Ruđer Bošković - Donja Hercegovina" iz Neuma. Ivica je Puljić župnik u Neumu. Bio je glavni urednik časopisa "Crkve na kamenu", a ova mu je knjiga proširena doktorska disertacija. (Hina) xmk ymc