OBILJEŽENA 100. OBLJETNICA SMRTI EUGENA KUMIČIĆA

ZAGREB, 13. svibnja 2004. (Hina) - U povodu 100. obljetnice smrti istaknutog hrvatskog književnika i političara Eugena Kumičića (1850.-1904.), izaslanstvo rodnog Brseča danas je na njegov grob na zagrebačkom groblju Mirogoj položilo cvijeće i zapalilo svijeće.#L# Izaslanstvo, u čijem su sastavu bili predstavnici brsečke udruge "Jenio Sisolski", kako je glasio Kumičićev pseudonim, i učenici područne škole iz Mošćeničke Drage, koja nosi Kumičićevo ime, već niz godina različitim akcijama nastoje sačuvati od zaborava ime tog velikana hrvatske književnosti. Kako su rekli predstavnici udruge "Jenio Sisolski", u sklopu brige o Kumičićevoj ostavštini nedavno su sudjelovali i u obnovi njegove rodne kuće, u kojoj bi uskoro trebao biti postavljen i stalni izložbeni postav. Osim toga, 13. lipnja u Brseču će, u organizaciji riječkog Sveučilišta i akademika Dubravka Jelčića, biti organiziran znanstveni kolokvij o Eugenu Kumičiću. Romanopisac, pripovjedač, dramatičar, kritičar i političar (starčevićanac) Eugen Kumičić bio je socijalni kritičar i pisac hrvatske nacionalne ideje, te slikar hrvatskog društvenog, moralnog i političkog života u drugoj polovici 19. stoljeća. Njegov članak "O romanu" (1883.) izazvao je burne polemike. Pod Zolinim utjecajem Kumičić zastupa naturalističku metodu. Njegova naturalistička djela prikazuju zagrebačko građanstvo i aristokraciju, te njihovu moralnu izopačenost. U pripovijetkama i romanima iz istarskog života oslikava patrijarhalni život i iznosi idilične slike toga kraja, dok u djelima s nacionalno-povijesnim temama izražava nacionalne ideje, te politički program pravaša. Najznačajnija su mu djela romani "Kraljica Lepa", "Urota zrinsko-frankopanska", "Olga i Lina", "Gospođa Sabina", drame "Sestre", "Obiteljska tajna", "Poslovi" i "Petar Zrinski". (Hina) xkt ymc