ZAGREB, 18. travnja 2004. (Hina) - Svečanošću u zagrebačkom kazalištu "Komediji" obilježena je danas 130. obljetnica rođenja proslavljene hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić.
ZAGREB, 18. travnja 2004. (Hina) - Svečanošću u zagrebačkom kazalištu
"Komediji" obilježena je danas 130. obljetnica rođenja proslavljene
hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić.#L#
U sklopu svečanosti "Komedija" je promovirala svoju novu predstavu,
rock-bajku "Ivana", prema tekstu Nine Škrabe.
Pjesmu Ivane pred nazočnim u punoj dvorani kazališta otpjevala je
Jasna Bilušić, koja je pročitala i ulomke iz autobiografije Ivane
Brlić Mažuranić.
Na svečanosti su, uz članove obitelji i poštovatelje djela Ivane
Brlić Mažuranić, bili nazočni i članovi udruge "Plavi telefon", koja
je pokrenula projekt "Gdje je Ivana" kako bi se obnovila i javnosti
otvorila obiteljska kuća i ljetnikovac Brlićevih u Slavonskom Brodu.
Svečanost u povodu 130. obljetnice rođenja velike književnice
nastavit će se u Slavonskom Brodu, gdje će se danas, pred Gradskom
knjižnicom, otkriti spomenik Ivani Brlić Mažuranić, rad akademske
kiparice Marije Ujević.
Time će početi petodnevni program tradicionalne dječje svečanosti "U
svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić".
Ivana Brlić Mažuranić rođena je u Ogulinu 18. travnja 1874. u
poznatoj obitelji Mažuranića. Odrastajući uz oca Vladimira, pravnika i
člana nekoliko akademija znanosti, autora "Prinosa za hrvatski pravno
-povjestni rječnik", te u kući djeda Ivana, negdašnjega bana i
znamenitog pjesnika, i bake Aleksandre, sestre književnika Dimitrija
Demetra, stekla je bogato znanje, osobito stranih jezika, i zarana se
počela baviti pisanjem.
Poslije mladenačkih pjesničkih pokušaja na hrvatskom i francuskom
jeziku i dviju zbirki pripovjedaka za djecu, pravu pozornost na svoj
rad skreće 1913. minijaturnim pikarskim dječjim romanom "Čudnovate
zgode i nezgode šegrta Hlapića".
Najveći je književni uspjeh postigla zbirkom pripovjedaka "Priče iz
davnine" (1916.), zbog koje je ubrzo prozvana "hrvatskim Andersenom".
U njima je združila privid mita, temeljen na dobru poznavanju hrvatske
i slavenske mitologije i narodne predaje, s arhaičnom sintaksom te
nadrealističkim slikovitim izrazom.
Za njom je ostao i nedovršeni pustolovno-povijesni omladinski roman
"Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata" (1937.) te objavljena povijesna
građa "Iz arhiva obitelji Brlić iz Broda na Savi".
Lirske pjesme, bajke, basne, crtice, pripovijesti te predavanja,
esejističke zapise i poučne članke tiskala je i u listovima i
časopisima. Prevođena je na sve važnije svjetske jezike. Dva je puta -
godine 1931. i 1938. predložena za Nobelovu nagradu, a 1937., kao prva
žena, primljena je za dopisnog člana Jugoslavenske akademije znanosti
i umjetnosti (JAZU).
Aktivno je pomagala mužu Vatroslavu Brliću, odvjetniku i političaru u
Slavonskom Brodu, u borbi protiv Hedervaryjeva režima, pa je za svoj
rodoljubni rad od biskupa J.J. Strossmayera dobila zlatni medaljon.
Umrla je u Zagrebu 21. rujna 1938. godine.
Cijenjena od kritike i naše i strane ušla je u hrvatsku književnost
kao najbolji pisac za djecu. Njezina su djela doživjela mnoge scenske,
radijske, televizijske i filmske izvedbe. "Čudnovate zgode šegrta
Hlapića" prvi je dramatizirao Tito Strozzi za zagrebačko kazalište
davne godine 1934.
(Hina) xibob ymć