ZAGREB, 27. travnja 2004. (Hina) - Skup je pogled u retrovizor na ono što nam se dogodilo u prošlom stoljeću, ali i određeni pogled na ono što će nam se velikom vjerojatnoćom događati u ovom, rekao je u Matici hrvatskoj otvarajući
trodnevni znanstveni skup "Hrvatska politika u 20. stoljeću" predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić.
ZAGREB, 27. travnja 2004. (Hina) - Skup je pogled u retrovizor na ono
što nam se dogodilo u prošlom stoljeću, ali i određeni pogled na ono
što će nam se velikom vjerojatnoćom događati u ovom, rekao je u Matici
hrvatskoj otvarajući trodnevni znanstveni skup "Hrvatska politika u
20. stoljeću" predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić.#L#
O hrvatskoj nacionalnoj integraciji u 19. i 20. stoljeću govorio je
profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Nikša Stančić koji je
istaknuo ulogu nacionalnih ideologija toj integraciji - hrvatstva
očitovanoga u političkom djelovanju Ante Starčevića i narodnjačke
ideologije uobličene u jugoslavenstvu.
Ideologije slavenstva i jugoslavenstva su bila sredstvo otpora protiv
vladajućih nacija u Austro-Ugarskoj, rekao je Stančić i dodao kako je
tim jugoslavenstvom kasnije stvorena Jugoslavija sa Srbijom kao
središtem države.
Hrvati su Banovinom Hrvatskom dobili političku autonomiju dok je
poslije Drugoga svjetskog rata SR Hrvatska imala dvojni suverenitet,
istaknuo je Stančić i dodao kako se Hrvatska nakon osamostaljenja
najnovijim pozivom Europske unije vraća na Zapad.
O nacionalnoj ideologiji jugoslavenstva kod Hrvata u 20. stoljeću,
govorio je Ljubomir Antić koji je istaknuo kako je ta ideologija
nastala na strahu od premoćnoga okruženja, a počela se postupno
povlačiti nakon Prvoga svjetskog rata.
Komunistima je nacionalno pitanje bilo taktičke naravi i služilo im
je samo kao prijelaz u jugoslavenstvo, istaknuo je Antić ilustrirajući
to na primjeru političkoga djelovanja Josipa Broza.
Hrvoje Matković je govorio o Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu
istaknuvši kako je pitanje stvaranja Jugoslavije nakon rata ovisilo
ponajprije o volji velikih sila.
O Katoličkoj crkvi u hrvatskoj politici govorio je Jure Krišto koji
je istaknuo kako se Crkva našla u "procjepu između odgovornosti za
svjetovno i snaga koje su joj pokušale zabraniti to djelovanje".
Crkva je na takve pritiske odgovarala pokazujući snagu masovnim
okupljanjem i isticanjem slavne prošlosti, rekao je Krišto i dodao
kako u monarhističkoj Jugoslaviji Katolička crkva nije uspjela
riješiti svoj status konkordatom.
Srbi kao većinski narod i Srpska pravoslavna crkva služeći se
liberalizmom planski su pokušavali širiti pravoslavlje prisilnim
prevjeravanjem, istaknuo je Krišto i dodao kako se Katolička crkva
branila uglavnom jačanjem svojih organizacija i rada u tisku.
Katolička je crkva pozdravila stvaranje Nezavisne Države Hrvatske kao
izraza sveopće volje naroda, ali se sukobljavala s djelovanjem
ustaškog režima, kazao je Krišto i dodao kako se nakon dolaska
komunista na vlast počela otvoreno provoditi represivna politika
protiv Crkve.
Ustvrdio je da su komunisti pokušali stvoriti razdor unutar crkvene
hijerarhije i na taj način odvojiti Katoličku crkvu u Hrvatskoj od
rimskoga Pape.
Nakon uspostave redovnih odnosa između Jugoslavije i Vatikana počeli
su se uređivati odnosi Crkve i države, istaknuo je Krišto i dodao kako
se od napadaja Crkva i dalje branila masovnim javnim skupovima i
istupima crkvenih prelata.
U nezavisnoj Republici Hrvatskoj napokon su uređeni odnosi Crkve i
države, ali začuđuje medijska retorika i napadaji na Katoličku crkvu
slična onima s početka 20. stoljeća, naglasio je Krišto.
(Hina) xmk ysšh