PRED ULAZAK U EU, LATVIJU I DALJE MUČE PRAVA MANJINA

ZAGREB, 26. travnja 2004. (Hina) - Latvija, jedna od tri baltičke zemlje koja će 1. svibnja ući u EU, i dalje se nosi s problemima nacionalnih manjina, prije svega rusofonog stanovništva, te s ovisnošću o Moskvi kada se radi o naftnim resursima.#L# S 2,3 milijuna stanovnika na 64.589 četvornih metara, Latvija je izborila neovisnost 1991. kad i njezine susjede Litva i Estonija, ali nije uspjela kao one riješiti problem rusofone manjine koja predstavlja trećinu njezina stanovništva, kao ni izgraditi bolje odnose s Moskvom. Pred ulazak u EU, Latvija je i dalje rastegnuta između prava rusofonog stanovništva te svojih bjeloruskih i ukrajinskih susjeda koji traže bolji tretman svojih manjina. Odnosi s Moskvom su se nedavno ponovno zategnuli jer Riga od rujna provodi u svojih 159 rusofonih škola reformu koja je izazvala žive proteste: 60 posto nastave treba biti provedeno na latvijskom, a ne više na ruskom jeziku. Osim toga, odnosi s Moskvom zategnuti su i zbog privatizacije Ventspils Nafte, jedinog baltičkog naftnog kompleksa u kojem Rusi nemaju svoj udio. Latvija je 1998. bila pogođena gospodarskom krizom koja je vladala u Rusiji, ali se od tada njezin rast obnovio i Latvija je danas jedna od življih ekonomija među deset novih zemalja koje ulaze u EU s prošlogodišnjim rastom od 7,5 posto. Na referendumu o ulasku u EU, 67 posto stanovnika glasovalo je "za". Od stjecanja neovisnosti, u Latviji su se smjenjivale koalicijske vlade, a najviše je bilo neslaganja oko pitanja privatizacije. Iako je zemlja bila pogođena s više korupcijskih skandala, njezina predsjednica Vaira Vike-Freiberga i dalje je simbol stabilnosti te vrlo cijenjena u inozemstvu zbog doprinosa u dovođenju zemlje pred vrata EU te u NATO. Jedina sjena na njezinom 'imageu' prošlogodišnje je podupiranje američke akcije u Iraku. (Hina) xmaš ynab