ZAGREB, 6. travnja 2004. (Hina) - Učinkovita patentna zaštita i zaštita ekskluzivnosti podataka u proizvodnji lijekova daju poticaj istraživanjima novih lijekova, čime se izravno potiče razvoj farmaceutske industrije, naglašeno je
danas na susretu s novinarima održanom u organizaciji Američke trgovačke komore u Hrvatskoj (AMCHEM).
ZAGREB, 6. travnja 2004. (Hina) - Učinkovita patentna zaštita i zaštita
ekskluzivnosti podataka u proizvodnji lijekova daju poticaj
istraživanjima novih lijekova, čime se izravno potiče razvoj
farmaceutske industrije, naglašeno je danas na susretu s novinarima
održanom u organizaciji Američke trgovačke komore u Hrvatskoj
(AMCHEM).#L#
Važno je stvoriti mogućnost farmaceutskoj industriji da bude
inovativna, radi čega je nužno imati dobru regulativa na području
intelektualnog vlasništva i zaštite podataka, istaknuo je prvi
potpredsjednik Vijeća upravitelja AMCHEM-a Mark Gero. Pritom, kako je
rekao, posebice je važna zaštita tajnosti istraživačkih podataka pri
testiranju novih lijekova.
U istraživanje novih lijekova proizvođači ulažu golema sredstva koja
gube u slučaju da proizvođači generičkih lijekova prije vremena dođu
do tajnih informacija o procesu izrade originala. Proizvodeći jeftine
supstitute oni obezvređuju trud i investicije proizvođača originalnog
lijeka, rekao je Mladen Vukmir, hrvatski stručnjak za zaštitu
intelektualnog vlasništva.
Dvojica izlagača naglasili su važnost ratifikacije Memoranduma o
razumijevanju između Hrvatske i SAD-a o zaštiti intelektualnog
vlasništva, ali izbjegli su izravni odgovor na novinarsko pitanje što
to može značiti za proizvođače generičkih lijekova u Hrvatskoj?
Kako se, naime, moglo čuti prošli tjedan na tribini o posljedicama
primjene memoranduma na farmaceutsku industriju i hrvatski zdravstveni
sustav, retroaktivna patentna zaštita i registracija generičkih
lijekova propisuje za Hrvatsku teže uvjete nego što ih imaju zemlje
pristupnice EU. Tako, primjerice, Slovenija, Poljska, Estonija i Litva
nisu uopće uvele retroaktivnu patentnu zaštitu, pa bi njihovi građani
mogli kupovati lijekove jeftinije nego Hrvati.
Na skupu je iznesena ideja da Hrvatska, koja se obvezala na
priznavanje takve zaštite farmaceutskim i agrokemijskim proizvodima
koji se prije 1. siječnja 1993. ovdje nisu mogli zaštititi, uvede
vremensko ograničenje i ograničenja vrsta i broja patenata, a da se
retroaktivna zaštita omogućiti samo za patente koji štite sam
proizvod, odnosno patente za koje prijavitelj ima već neki drugi oblik
patentne zaštite u Hrvatskoj.
Tada je istaknut i problem pri registraciji generičkih lijekova jer je
Memorandumom predviđeno da se razdoblje ekskluzivnosti od pet godina,
tijekom kojeg generička industrija ne bi mogla u Hrvatskoj
registrirati svoj lijek, računa od prve registracije lijeka u
Hrvatskoj. U nekim dosadašnjim slučajevima originatori nikad nisu
registrirali svoj lijek u Hrvatskoj, jer im se hrvatsko tržište činilo
premalo, pa je jedini put kojim su domaći pacijenti došli do lijekova
bila generička industrija. Sada bi nastao problem ako bi originator
odlučio preskočiti hrvatsko tržište jer bi generička industrija morala
čekati, a pacijent bi u konačnici bio trajno uskraćen za lijekove.
U EU i državama pristupnicama razdoblje ekskluzivnosti računa se od
prve registracije u bilo kojoj državi članici EU. Stoga manevarski
prostor za rješavanje mogućih problema farmaceuti vide kod
implementiranja Memoranduma u postojeće hrvatske propise (Zakon o
lijekovima i medicinskim proizvodima i Zakon o patentima) jer smatraju
da će o načinu na koji će se to provesti ovisiti kakve će posljedice
biti za domaću farmaceutsku industriju.
(Hina) xduk yds