ZAGREB/BERLIN, 26. ožujka 2004. (Hina) - Više od dvije trećine lijekova ispitano je samo na odraslima pa se ne bi smijeli koristiti za liječenje djece, piše njemački časopis Bild der Wissenschaft, napominjući da u toj skupini lijekova
prednjače antibiotici i cjepiva.
ZAGREB/BERLIN, 26. ožujka 2004. (Hina) - Više od dvije trećine lijekova
ispitano je samo na odraslima pa se ne bi smijeli koristiti za
liječenje djece, piše njemački časopis Bild der Wissenschaft,
napominjući da u toj skupini lijekova prednjače antibiotici i
cjepiva.#L#
Međutim, kad su mališani bolesni liječnici često primjenjuju
praktično pravilo "djeca neka uzmu polovicu", što često nije
opravdano i za posljedicu ima nerijetko nepoznate nuspojave.
Približno 80 posto svih lijekova koji se koriste u dječjim klinikama
nikad nije testirano na djeci, piše Bild der Wissenschaft. Tijekom
postupka odobravanja i ispitivanja lijeka, posebnosti dječjeg
organizma stavljene su u drugi plan.
Pri tome, kako ističe direktor marburške Sveučilišne klinike
Hansjoerg Seyberth, djeca nisu nikakva minijaturna izdanja odraslih
jer ona imaju posve drukčiji princip izmijene tvari, a procesi u
organizmu podložni su drukčijim zakonitostima.
Antibiotici velike učinkovitosti testirani su primjerice uglavnom na
odraslima. Liječnici su stoga u nuždi prisiljeni koristiti pravilo
"djeci pola doze", što Seyberth drži nedopustivim. Ni visina, ni
tjelesna težina ne diktiraju potrebnu količinu tableta ili kapljica.
Odlučujuća uloga u tome pripada metabolizmu, koji je kod mladih osoba
posve drukčiji nego kod odraslih.
Procjenjuje li se okvirno doziranje lijeka za djecu moglo bi doći do
nuspojava, čije su posljedice kratkoročne, no mogu biti čak i
doživotna oštećenja. S druge strane, nuspojave tijekom ispitivanja na
odraslima nisu uopće uočene, ili su tek u neznatnoj mjeri
zabilježene.
Tako primjerice rizik od astme kod djece koja su tijekom prvih šest
mjeseci uzimala neki antibiotik, veći je za 2,6 puta u odnosu na djecu
koja nisu primala tu terapiju.
Ako se antibiotik širokog spektra djelovanja prepisao novorođenčetu,
ono će kasnije 8,9 puta češće oboljeti od astme nego novorođenče koje
ga nije dobilo, objavila je američka znanstvenica Christine Johnson sa
Henry Ford Health System u Detroitu. Ona je ispitala 448 djece, te na
osnovu dobivenih rezultata zaključila je da antibiotici oštećuju tek
razvijen imunološki sustav novorođenčeta.
Takvi učinci nisu tek pojedinačni slučajevi. Ako se u liječenju djece
oboljele od karcinoma koristi antraciklin, doći će do oštećenja srca,
a u određenim slučajevima morat će se obaviti čak i transplantacija
srca, upozorio je Seyberth. Isto tako, glukokortikoidi koji doduše
pomažu da se prijevremeno rođena djeca "skinu" s umjetnog disanja, u
kasnijoj dobi kod njih može biti uzrokom duševnih oštećenja. Tijekom
proteklog desetljeća u Velikoj je Britaniji sve veći broj djece koja
su umrla zbog posljedica lijekova, upozorio je stručni časopis
Archives of Diseas in Childhood. Najveća opasnost dolazi od
antiepileptika, narkotičkih sredstava te antibiotika.
Baš kod teških bolesti kao što su rak, srčana oštećenja, upala mozga
ili epilepsija nedostaje lijekova testiranih na djeci. "Kod smrtno
bolesnog djeteta ipak se ne može preuzeti odgovornost da se zbog
nedostatnih ispitivanja odustane od lijeka koji bi djetetu možda
spasio život", drži direktor Sveučilišne klinike Fred Zepp. S druge
strane pak prijeti i tužba jer je djetetu uskraćeno po život
spasonosno sredstvo.
Liječnici zato moraju odvagnuti moguće kasnije posljedice u odnosu na
šanse izliječenja pomoću nekog lijeka.
Studije na djeci neće se isplatiti. Za takve studije mora u svakoj
dobnoj grupi biti dovoljan broj od beba do mladih. Imunološki sustav
koji razvija kosti i živce prolazi postepene razvojne stupnjeve. Stoga
se mora odvojiti i promatrati najmanje pet dobnih skupina. Seyberth
ističe kako se uvjerio da bi se kandidati među djecom našli baš kod
teških bolesti kao što su tumori ili srčane i bubrežne bolesti.
Konačno, roditelji često moraju gledati kako se mališani po principu
"pokušaja i pogrešaka" liječe bezuspješnom farmakoterapijom.
U SAD-u su lijekovi detaljno ispitani na djeci jer se industriji
lijekovima za takva ispitivanja maše pred nosom nagradom u vidu
dugoročne zaštite patenta. Na temelju više od 400 studija u Americi
izvedene su preporučene doze sredstava za smirenje, tlak, astmu i
reumu, a znanstvenici upozoravaju da bi Europa mogla štogod naučiti od
svojih prekomorskih susjeda.
(Hina) xkt ydgk