MIRO CERAR: ISPLATA LETIČINE ŠTEDNJE NEDOPUSTIVA PROTEKCIJA,A NE PRESEDAN

LJUBLJANA,27. ožujka(Hina) - Isplata devizne štednje Slavenu Letici s njegova računa u Ljubljanskoj banci Zagreb postala je nakon političke bure u Sloveniji predmetom pravnih i moralnih analiza, a jedinstveno je stajalište da se radilo o nedopustivoj pogrešci koja ne smije ugroziti osnovno stajalište Ljubljane da je problem "stare" Ljubljanske banke stvar sukcesije bivše Jugoslavije ili u najgorem slučaju stvar za pregovore u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.#L# Profesor na ljubljanskom pravnom fakultetu i predsjednik pravne komisije slovenskog parlamenta Miro Cerar tvrdi da isplata štednje Letici ne može biti iskorištena kao presedan u zahtjevu ostalih štediša. Cerar je sin Mire Cerara starijeg, nekadašnjeg svjetskog gimnastičkog prvaka koji sada u Ljubljani vodi uglednu odvjetničku tvrtku i glavne državne tužiteljice Zdenke Cerar. "Koliko sam obaviješten iz medija, riječ je o nedopustivoj protekciji i iznimci koji ne može postati presedan u pravnom smislu", izjavio je Cerar, dodajući da otkriće Letičina slučaja nikako ne smije utjecati na moguću promjene slovenske pozicije. "To bi bilo nedopustivo", izjavio je za "Delo" od subote Miro Cerar mlađi. Slovenski stručnjaci za pitanja sukcesije slažu se s takvim stajalištem. "Kučanov potez, bilo da se dogodio ili ne, ne želim komentirati, ali sam uvjeren da to ne može imati neki poseban utjecaj na pregovore o neisplaćenim deviznim depozitima", izjavio je za isti list Rudolf Gabrovec, stručnjak za pitanja sukcesije u slovenskoj vladi i nekadašnji direktor podružnice Ljubljanske banke u New Yorku. On je dodao da Ljubljanska banka u Hrvatskoj ima tolika potraživanja da bi se iz njih mogli podmiriti svi štediše. Nekadašnji guverner slovenske centralne banke, sada zaposlen kao direktor slovenskog odjela austrijske BankAustria Creditanstalt, tvrdi da slučaj Letica u "sukcesijsku priču ne unosi ništa novo" i tvrdi da je hrvatska vlada o tome da je Ljubljanska banka nekim štedišama isplatila njihove uštede bila obaviještena. No, Arhar tvrdi da ni u vrijeme kad je vodio slovensku centralnu banku nikad nije vidio popis ljudi kojima su uštede isplaćene jer slovenska središnja monetarna ustanova nije imala ingerencija nad Ljubljanskom bankom Zagreb. "Isto tako ja nisam nikad nikome naredio da se ulozi isplate, no sada bi bilo najbolje da se popis svih štediša Ljubljanske banke Zagreb koji su isplaćeni javno objavi", predlaže Arhar koji je probleme oko isplate štediša povezao i s "hrvatskim vlastima" koje nisu dopustile da Ljubljanska banka dobije punu licencu. "Slovenska strana stalno je Hrvatsku upozoravala da Ljubljansku banku Zagreb ostavi na životu kako bi servisirala svoje obveze. To naravno znači da je bilo potrebno na isti način tretirati obveze banke, te njenu aktivu i potraživanja prema hrvatskim komitentima. To je bila teza s kojom smo u zahtjevu da banka dobije licencu išli i u razgovorima s prvim guvernerom hrvatske centralne banke Čičin Šainom i njegovim nasljednicima. No, uvijek smo dobivali odgovor, pa i od hrvatske vlade, da ih iz bilance banke zanimaju samo štedni ulozi i obveze koje iz njih proizlaze. Zato banka nikad nije dobila licencu. Uvijek su nam govorili da ćemo dobiti licencu kad podmirimo dugove", prisjeća se nekadašnji slovenski guverner France Arhar. (Hina) xfl ysd