KUČANOVO PRIZNANJE O "HUMANITARNOJ POMOĆI" SLAVENU LETICI UZNEMIRILI LJUBLJANSKU JAVNOST

LJUBLJANA,24. ožujka(Hina) - Javno priznanje nekadašnjeg slovenskog predsjednika Milana Kučana da je 1999. godine pomogao sadašnjem saborskom zastupniku Slavenu Letici da dođe do svoje uštede u Ljubljanskoj banci Zagreb skandaliziralo je Sloveniju jer neki ocjenjuju da potkopava službenu poziciju Ljubljane da su dugovi Ljubljanske banke štedišama izvan Slovenije "sukcesijsko pitanje", a neki se pitaju o pragmatičnosti ili moralnosti tog poteza.#L# Letica je kao član saborskog izaslanstva prošlog tjedna u Parizu pred Odborom za pravna pitanja Vijeća Europe osporavao slovensku tezu o tome da su devizni depoziti "stare" Ljubljanske banke i njene obveze prema štedišama u Hrvatskoj i BiH samo iluzija, dokazavši to i vlastitom štednom knjižicom s koje mu je prije pet godina isplaćena njegova ušteđevina iako je građanin Hrvatske, a Ljubljanska banka dokazuje da je preuzela samo obveze prema štedišama u Sloveniji. "Uistinu sam intervenirao u korist Letice, pokušavši pomoći čovjeku u nevolji", izjavio je za slovenski poslovni dnevnik "Finance" od srijede bivši predsjednik Milan Kučan, dodajući kako Letičine izjave nikako ne mijenjaju njegovo osnovno stajalište da je pitanje štediša Ljubljanske banke sukcesijski problem i da takvo stajalište ne misli mijenjati. Iako je Kučan svoju intervenciju prikazao kao svojevrsnu pomoć, neki slovenski stručnjaci smatraju da bi to moglo narušiti osnovnu poziciju Ljubljane u pitanju Ljubljanske banke kojoj je vrlo naklonjeno i nedavno objavljeno Jurgensovo izvješće Vijeća Europe koje predlaže da se za obeštećenje štediša ustanovi humanitarni fond u kojemu bi Slovenija bila samo jedna od donatorica. Kako u svom broju od četvrtka piše ljubljansko "Delo", nekadašnji predsjednik slovenskog parlamenta i "otac slovenskog ustava" akademik Franc Bučar ocijenio je Kučanovu intervenciju "moralno problematičnom" s obzirom da je išla u prilog samo jednom od više stotina tisuća štediša, a politilog Igor Lukšič tvrdi da će Kučanov potez biti od strane štediša prikazan kao presedan koji će njihovoj stvari u sporu s Ljubljanskom bankom koristiti, a Sloveniji i Ljubljanskoj banci štetiti. Kolika će biti ta šteta, ostaje tek da se vidi, ocijenio je Lukšič. U povodu otkrića da je Letici 1999. isplaćeno s njegove knjižice 3.000 tadašnjih njemačkih maraka direktor "stare" Ljubljanske banke Borut Ožura za "Delo" tvrdi da je to bilo moguće jer su u Hrvatskoj sve do 2000. godine imali žiro račun, nakon čega je račun ukinut. Ožura je za Delo rekao da im je spomenuti račun omogućio da isplate manje iznose za još dvadesetak hrvatskih štediša koji su uspjeli dokazati da su u socijalnim ili zdravstvenim neprilikama zbog kojih hitno trebaju svoj novac, i to od 1994. godine - kad je formirana "nova" Ljubljanska banka bez obveza prema bivšim jugoslavenskim štedišama - pa sve do 2000. kad je ukinut njen račun u Hrvatskoj s kojega su isplaćivali takvu štednju. "Delo" navodi da je do isplate štednje Letici došlo nakon što je on to pitanje slučajno Kučanu spomenuo u jednom privatnom razgovoru. Nakon toga, Kučan je stvar spomenuo parlamentarnom zastupniku (sadašnjem ustavnom sucu) Cirilu Ribičiču, Ribičič ju proslijedio članu uprave "nove" Ljubljanske banke Borisu Zakrajšeku, a on opet direktoru "stare" Ljubljanske banke Borutu Ožuri koji je konačno dopustio isplatu. (Hina) xfl ybr