LJUBLJANA,24. ožujka(Hina) - Javno priznanje nekadašnjeg slovenskog predsjednika Milana Kučana da je 1999. godine pomogao sadašnjem saborskom zastupniku Slavenu Letici da dođe do svoje uštede u Ljubljanskoj banci Zagreb skandaliziralo
je Sloveniju jer neki ocjenjuju da potkopava službenu poziciju Ljubljane da su dugovi Ljubljanske banke štedišama izvan Slovenije "sukcesijsko pitanje", a neki se pitaju o pragmatičnosti ili moralnosti tog poteza.
LJUBLJANA,24. ožujka(Hina) - Javno priznanje nekadašnjeg slovenskog
predsjednika Milana Kučana da je 1999. godine pomogao sadašnjem
saborskom zastupniku Slavenu Letici da dođe do svoje uštede u
Ljubljanskoj banci Zagreb skandaliziralo je Sloveniju jer neki
ocjenjuju da potkopava službenu poziciju Ljubljane da su dugovi
Ljubljanske banke štedišama izvan Slovenije "sukcesijsko pitanje", a
neki se pitaju o pragmatičnosti ili moralnosti tog poteza.#L#
Letica je kao član saborskog izaslanstva prošlog tjedna u Parizu pred
Odborom za pravna pitanja Vijeća Europe osporavao slovensku tezu o
tome da su devizni depoziti "stare" Ljubljanske banke i njene obveze
prema štedišama u Hrvatskoj i BiH samo iluzija, dokazavši to i
vlastitom štednom knjižicom s koje mu je prije pet godina isplaćena
njegova ušteđevina iako je građanin Hrvatske, a Ljubljanska banka
dokazuje da je preuzela samo obveze prema štedišama u Sloveniji.
"Uistinu sam intervenirao u korist Letice, pokušavši pomoći čovjeku u
nevolji", izjavio je za slovenski poslovni dnevnik "Finance" od
srijede bivši predsjednik Milan Kučan, dodajući kako Letičine izjave
nikako ne mijenjaju njegovo osnovno stajalište da je pitanje štediša
Ljubljanske banke sukcesijski problem i da takvo stajalište ne misli
mijenjati.
Iako je Kučan svoju intervenciju prikazao kao svojevrsnu pomoć, neki
slovenski stručnjaci smatraju da bi to moglo narušiti osnovnu poziciju
Ljubljane u pitanju Ljubljanske banke kojoj je vrlo naklonjeno i
nedavno objavljeno Jurgensovo izvješće Vijeća Europe koje predlaže da
se za obeštećenje štediša ustanovi humanitarni fond u kojemu bi
Slovenija bila samo jedna od donatorica.
Kako u svom broju od četvrtka piše ljubljansko "Delo", nekadašnji
predsjednik slovenskog parlamenta i "otac slovenskog ustava" akademik
Franc Bučar ocijenio je Kučanovu intervenciju "moralno problematičnom"
s obzirom da je išla u prilog samo jednom od više stotina tisuća
štediša, a politilog Igor Lukšič tvrdi da će Kučanov potez biti od
strane štediša prikazan kao presedan koji će njihovoj stvari u sporu s
Ljubljanskom bankom koristiti, a Sloveniji i Ljubljanskoj banci
štetiti. Kolika će biti ta šteta, ostaje tek da se vidi, ocijenio je
Lukšič.
U povodu otkrića da je Letici 1999. isplaćeno s njegove knjižice
3.000 tadašnjih njemačkih maraka direktor "stare" Ljubljanske banke
Borut Ožura za "Delo" tvrdi da je to bilo moguće jer su u Hrvatskoj
sve do 2000. godine imali žiro račun, nakon čega je račun ukinut.
Ožura je za Delo rekao da im je spomenuti račun omogućio da isplate
manje iznose za još dvadesetak hrvatskih štediša koji su uspjeli
dokazati da su u socijalnim ili zdravstvenim neprilikama zbog kojih
hitno trebaju svoj novac, i to od 1994. godine - kad je formirana
"nova" Ljubljanska banka bez obveza prema bivšim jugoslavenskim
štedišama - pa sve do 2000. kad je ukinut njen račun u Hrvatskoj s
kojega su isplaćivali takvu štednju.
"Delo" navodi da je do isplate štednje Letici došlo nakon što je on
to pitanje slučajno Kučanu spomenuo u jednom privatnom razgovoru.
Nakon toga, Kučan je stvar spomenuo parlamentarnom zastupniku
(sadašnjem ustavnom sucu) Cirilu Ribičiču, Ribičič ju proslijedio
članu uprave "nove" Ljubljanske banke Borisu Zakrajšeku, a on opet
direktoru "stare" Ljubljanske banke Borutu Ožuri koji je konačno
dopustio isplatu.
(Hina) xfl ybr